Četiri godine nakon borbe za dogradnju džamije i izgradnju njenog munareta, muftija Dedović susreo se s malobrojnim stanovnicima ovog sela i džematlijama koji ljetne odmore provode u Neumu.
Govoreći o kur’anskoj poruci iz posljednjeg ajeta sure Ali Imran – “O vjernici, budite strpljivi, budite ustrajni i na Allahovim granicama nepokolebljivi” – muftija je istakao da se vjera ne gradi prečicama niti se zajednica može sačuvati bez sabura, istrajnosti i spremnosti na žrtvu.
“Ništa ne dolazi preko noći. U životu, u porodici, među ljudima i u radu za zajednicu potreban je visok stepen strpljivosti i tolerancije. Najvrjednija djela kod Allaha jesu ona u kojima čovjek ustrajava”, poručio je muftija.
Podsjetio je na događaje iz 2022. godine, kada je džuma-namaz u Rabranima klanjan usred građevinskih radova, nakon što je lokalna inspekcija pokušala zaustaviti dogradnju džamije.
“Provukli smo se ispod trake kojom su bili zabranjeni radovi da bismo obavili džumu. Sve poslije toga bila je istrajnost, odlučnost i vjera da se prava i slobode na ovom prostoru ne poklanjaju, nego se za njih mora pokazati ljudska hrabrost i odlučnost”, kazao je.
Naglasio je da su Rabrani mnogo više od jednog sela, a Tucakovića džamija mnogo više od vjerskog objekta.
“Ova džamija je vratila samopouzdanje našem čovjeku. Ovaj mali minaret govori da ovdje postoji naš narod, da je vidljiv i da nije sklonjen. Pokušaj da se zabrani podizanje minareta bio je pokušaj da se pošalje poruka kako Bošnjaka ovdje nema”, dodao je.
Govoreći o historijskom prisustvu muslimana na neumskom prostoru, muftija je, pozivajući se na dokumente iz naučne studije dr. Emira Demira, podsjetio na arhivsku građu o nekadašnjoj džamiji u Neumu.
Istakao je da se borba za prava ne treba temeljiti na mitovima, nego na historijskim činjenicama.
“Nama ne trebaju mitovi ni ideologije. Mi se oslanjamo na istinu, na ono što je bilo, i tražimo pravednost, ravnopravnost i vidljivost. I tražimo da niko nikome ne uskraćuje nikakva prava i slobode”, kazao je muftija.
Centralni dio hutbe posvetio je značenju kur’anske riječi “rabitu” – bdijenju i nepokolebljivom čuvanju granica vjere, identiteta i prostora.
“Bosna i Hercegovina je naš životni prostor u cjelini. Zato su važne i naše najmanje tačke u istočnoj Hercegovini – Trebinje, Bileća, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, kao i Rabrani. Niko nema pravo da ih otpiše niti da ih se odrekne”; naglasio je.
Istakao je da Islamska zajednica već decenijama nosi najveći teret očuvanja islama i bošnjačkog identiteta na prostoru istočne Hercegovine, često s malim brojem ljudi, ali sa sviješću o historijskoj odgovornosti.
Ukazao je i na savremeni trend u kojem se sve želi postići odmah i bez čekanja, naglašavajući da se ništa vrijedno ne može izgraditi preko noći.
“Ne može biti ništa bez strpljivosti. Čovjek mora pokazati strpljivost i u okvirima svoje vlastite familije, sa vlastitom djecom, sa svojom suprugom, sa svojom čeljadi, sa svojim komšijama, sa svojom braćom, sa svojim ljudima, sa onim što radi”, upozorio je.
Uz strpljivost, kazao je, vjernik mora imati istrajnost i postojanost, pozivajući vjernike da ne odustaju kada naiđu na prepreke ili kada njihov trud ne donese odmah očekivani rezultat.
“Nemojte biti kao oni što kažu: danas je pošlo krivo, danas nije uspjelo, ja ću odustati, ovo ne ide, ovo ne može. Trebamo znati da se u vjeri traži istrajnost, postojanost”, kazao je muftija, podsjetivši na Poslanikovu, a.s., predaju da su Allahu najdraža djela ona u kojima čovjek ustrajava, makar bila mala.
U hutbi je ukazao i na opasnost nemarnosti i nehaja, ističući da čovjek, zanemarujući svoju odgovornost, može iznevjeriti emanet koji mu je povjeren.
“Važna je istrajnost, važna je upornost. I važno je ne biti nemaran, ne biti nehajan. A biti nehajan i biti nemaran znači iznevjeriti emanet poslanja života”, rekao je.
Govoreći o odgovornosti svih kojima je povjeren javni emanet – vjerski, društveni ili politički – muftija je naglasio da funkcije nisu ni čast ni privilegija.
“To je odgovornost. Onaj ko misli da je funkcija prilika da prigrabi privilegije, radit će nauštrb naroda. Ljudi moraju razmišljati kakav trag ostavljaju iza sebe, jer funkcije prolaze, ljudi prolaze, a djela ostaju”, kazao je.
Govoreći na hutbi, muftija Dedović je podsjetio na hadis da će “Allah tražiti odgovor od svakoga kome je nešto povjereno – da li je emanet sačuvao ili ga je pronevjerio”.
Na kraju hutbe poručio je da primjer Rabrana pokazuje kako se može odgovoriti na diskriminaciju i ograničavanje prava Bošnjaka u Hercegovini.
“Bošnjaci Hercegovine danas su pod velikim pritiskom. Ovaj primjer pokazuje da se diskriminaciji može suprotstaviti odlučnošću i ustrajnošću. Ovo je poruka svima kojima je nešto povjereno – nemaju više kud uzmicati. Dosta je bilo uzmicanja na štetu našeg naroda u Hercegovini”,kazao je muftija Dedović
