Samo nekoliko stotina metara od granice sa BiH, u neposrednoj blizini Novog Grada, Hrvatska planira da skladišti niski i srednje radioaktivni otpad. Riječ je o otpadu iz Nuklearne elektrane Krško i onom iz bolnica, industrije i vojske. U zoni potencijalnog utjecaja nalazi se oko 250 hiljada stanovnika BiH.
Sabor Hrvatske je u decembru prošle godine po hitnom postupku donio Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada što je dalo zeleno svjetlo za početak odlaganja.
Danas je održano suočavanje pred Komitetom Espoo konvencije u Ženevi zbog prijave koju je naša zemlja uputila navodeći da je Hrvatska prekršila Međunarodnu konvenciju o prekograničnom zagađenju.
Delegacije čine predstavnici institucija BiH i Hrvatske, stručnjaci iz oblasti nuklearne sigurnosti, zaštite životne sredine, međunarodnog prava, prekograničnih procedura, kao i predstavnici Ekspertskog tima BiH.
Koordinator Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Branislav Bojić kazao je da Hrvatska nema odgovora na mnoštvo pitanja, na koja je trebala da da odgovor kada je u pitanju Espoo konvencija, te da nije ispoštovala sve ono što Espoo konvencija predviđa.
“Očekujem da Espoo komitet pokaže, prije svega, punu svoju snagu u smislu njegove pozicije da napravi određenu vrstu pritiska, kako pravne tako i međunarodne prirode, kako bi se obezbijedilo da Hrvatska poštuje sve ono što je potpisala kod ove međunarodne konvencije”, istakao je Bojić, prenosi RTRS.
Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a, koji je dio tima, Bojan Vipotnik podsjetio je u uvodnom obraćanju da je Hrvatska već preduzela aktivnosti na toj lokaciji, uključujući rušenje i pripremne radove. Naglasio je i da je problem način kako je lokacija birana.
Dodao je da je suočavanje BiH i Hrvatske bilo vrlo uspješno te da možemo biti zadovoljni ishodom.
“Problematično je to što nas hrvatska strana nije uključila u istraživanja koja su provodili na svojoj strani, što nisu uzeli u obzir dakle nalaze naših istraživanja koja smo mi nudili, pozivali ih da se priključe da formiramo neki zajednički tim koji bi, da kažem, provodio zajednička istraživanja”, rekao je Vipotnik za RTRS.
Vipotnik je pojasnio da je delegacija Bosne i Hercegovine prva odgovarala na pitanja koja je ranije dostavio sekretarijat Konvencije, naglasivši da su dobili ukupno tri pitanja. Nakon toga, kako je naveo, uslijedilo je izlaganje hrvatske strane koja je odgovarala na čak 13 pitanja, a potom je otvorena i diskusija.
Prema njegovim riječima, hrvatska delegacija dobila je veliki broj dodatnih pitanja kako od sekretarijata Konvencije, tako i od predstavnika BiH, dok bh. delegaciji, kako tvrdi, nije upućeno nijedno pitanje s hrvatske strane.
Vipotnik je ocijenio da hrvatska delegacija nije bila spremna za današnje suočavanje, ističući da takav stav dijele i članovi pravnog tima te predstavnici institucija koji su bili dio delegacije.
