Prva promocija održana je u Ambasadi Bosne i Hercegovine u Oslu, a potom su uslijedila predstavljanja u džematu Drammen i Sarpsborgu. Iako je riječ o različitim sredinama, sve tri promocije povezivala je ista tema Bosna i Hercegovina, ali i priča o čovjeku koji pokušava pronaći svoje mjesto u društvu nakon okolnosti koje su odredile njegov život prije nego što je uopće mogao birati.
Autor ističe da mnogi knjigu na prvi pogled doživljavaju kao ratnu priču, ali njena suština je mnogo šira.
“Mnogi su očekivali ratnu priču. Ali ‘Ja sam Alen’ nije knjiga o ratu. To je knjiga o čovjeku. O djetetu. O porodici. O identitetu. O boli koju ne moraš pretvoriti u mržnju. O oprostu koji ne znači zaborav. I, prije svega, o ljubavi”, kaže Alen Muhić.
U središtu knjige nalazi se životna priča djeteta rođenog kao posljedica ratnog seksualnog nasilja, ali i pitanja sa kojima se takva djeca i kasnije odrasli suočavaju pitanje identiteta, pripadnosti, prihvatanja, dostojanstva i odnosa prema vlastitoj prošlosti.
Knjiga kroz ličnu priču otvara jednu od najtežih i dugo potiskivanih tema bosanskohercegovačkog društva. Govori o posljedicama koje ratno seksualno nasilje ostavlja ne samo na žrtve, već i na djecu koja su rođena kao posljedica tog nasilja i koja odrastaju noseći teret okolnosti za koje nisu ni na koji način odgovorna. Upravo je ta tema tokom promocija u Norveškoj otvorila brojne razgovore sa članovima bh. dijaspore.
“O djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja, o njihovom identitetu, odrastanju, borbi za dostojanstvo i mjesto u društvu mora se govoriti. Ne da bismo otvarali stare rane, nego da bismo konačno razumjeli ljude koji su s tim ranama morali naučiti živjeti”, poručuje autor.
Promocije u Oslu, Drammenu i Sarpsborgu bile su prilika za razgovor o Bosni i Hercegovini, iskustvu odlaska, pripadanju i odnosu prema domovini.
Autor navodi da je posebno snažan utisak ostavio susret sa ljudima koji godinama žive u Norveškoj, ali Bosnu i Hercegovinu i dalje nose kao važan dio svog identiteta.
“Slušao sam ljude koji godinama žive u Norveškoj, a koji o Bosni govore kao da su iz nje otišli jučer. U njihovim riječima osjetiš bol zbog odlaska, ljubav prema zemlji iz koje su potekli, ali i onu nikada ugašenu želju za povratkom”, ističe Alen.
Poseban trenutak tokom boravka u Sarpsborgu bio je susret sa Milijem, čovjekom iz medija kojeg bh. javnost pamti i po njegovoj dovi za Bosnu i Hercegovinu tokom Svjetskog prvenstva.
“Nisam imao osjećaj da sam došao među nepoznate ljude predstaviti knjigu. Imao sam osjećaj da sam došao među svoje”, kaže autor, opisujući susrete u Norveškoj.
Boravak u ovoj zemlji donio je i nova poznanstva i prijateljstva, ali i otvorio prostor za nove projekte, ideje i gostovanja vezana za knjigu “Ja sam Alen”.
Putovanje je završeno u Stockholmu susretom sa članovima Dubioza kolektiva, benda koji je Bosnu i Hercegovinu odavno odnio na pozornice širom svijeta. Od Osla, preko Drammena i Sarpsborga do Stockholma, promocija knjige tako je prerasla u mnogo više od predstavljanja jednog književnog djela.
“Krenuo sam da ispričam svoju priču, a na tom putu upoznajem hiljade drugih”, poručuje autor.
“Ja sam Alen”, kako ističe, danas više nije samo njegova priča. Postala je prostor u kojem ljudi prepoznaju vlastite boli, gubitke, pitanja, ali i nadu.
“Vraćam se umoran, ali ispunjen. Sa manje knjiga u koferima, a mnogo više ljudi u srcu. I sa još snažnijim uvjerenjem da ovo nije samo put jedne knjige. Ovo je put jedne priče koja je krenula sa Drine, prešla granice Bosne i Hercegovine i pronašla ljude koji razumiju da čovjeka ne određuje način na koji je došao na ovaj svijet, nego ono što odluči ostaviti iza sebe”, kaže autor.
Za realizaciju projekta posebnu zahvalnost uputio je Edhiji Hadžimusić-Mahić i organizaciji Preporod u Norveškoj.
