PREDSJEDNIK Ukrajine Volodimir Zelenski je prošlog tjedna došao u Poljsku u svoj prvi službeni posjet od početka ruske invazije. Predsjednik je odlikovan Ordenom bijelog orla – što je najviša državna nagrada Poljske i jedan od najstarijih poljskih redova, utemeljen još 1705. godine.
Vojni aspekt
U tom posjetu se prošlo kroz nekoliko zanimljivih točaka. Predsjednik Duda izjavio je kako će Poljska Ukrajini prebaciti 14 komada MIG-29 borbenih aviona, odnosno šest manje od prethodno obećanih dvadeset.
Također, dogovoreno je da će ukrajinska kompanija “Ukroboronprom” zajedno s poljskom “Polska Grupa Zbrojeniowa” zajednički proizvoditi granate kalibra 125 mm za tenkove.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je prošli tjedan da će Ukrajina od Poljske kupiti 100 oklopnih transportera Rosomak poljske proizvodnje. U srijedu je predsjednik Zelenskij potvrdio kupnju u Varšavi, ali nije naveo količinu.
Govor Zelenskog
Zatim, u svom govoru, predsjednik Zelenski je naglasio suradnju Poljske i Ukrajine te najavio kako uskoro neće biti granica između dvaju naroda.
“U budućnosti neće biti granica između naših naroda: političkih, ekonomskih i – što je vrlo važno – povijesnih. Ali za to ipak trebamo pobijediti. Za to moramo još malo ići rame uz rame”, rekao je predsjednik Ukrajine.
Stvaranje saveza Poljske i Ukrajine
Govor predsjednika Zelenskog nije prošao nezapaženo te je zanimljivo protumačiti kontekst tog govora, kao i reakcije poljskih i ukrajinskih medija. Ukrajina je otpočetka ruske invazije, napravila svojevrstan politički zaokret, a u čemu je upravo Poljska jedna od ključnih partnera i “figura” tog zaokreta.
Takav zaokret su koristile ruske vlasti i propagandni mediji, koji su svako približavanje Ukrajine Poljskoj aktivno promovirale kao navodne težnje Poljske da okupira zapadne dijelove Ukrajine. Varšava je u svakom tom pokušaju “mućenja vode” od strane ruskih propagandnih medija, odgovarala rezolutno i nedvosmisleno, jasno odbijajući bilo kakvu mogućnost zauzimanja bilo kojeg dijela teritorija Ukrajine.
Ipak, jasno je da Ukrajina i Poljska (naročito Ukrajina), imaju ideju o sklapanju određene vrste saveza ili sporazuma, što se dalo protumačiti i iz govora predsjednika Zelenskog. Poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je kako Kijev i Varšava rade na novom sporazumu o suradnji između dviju zemalja te da bi uskoro mogao biti potpisan novi sporazum o bilateralnoj suradnji Poljske i Ukrajine.
Zelenskij je, govoreći o jačanju bilateralne suradnje, istaknuo da je Kijev zainteresiran da Poljska sudjeluje u obnovi Ukrajine.
“Pozivamo poljske tvrtke da sada uđu u Ukrajinu. Za nas je važno da Poljska bude jedan od vodećih partnera u obnovi Ukrajine”, rekao je.
Poljska i EU
Tumačeći izjave Zelenskog i Dude, u poljskim se medijima moglo pročitati kako Varšava razmatra mogući savez s Kijevom u inat vodećim zemljama EU, a s kojima poljske vlasti imaju napete odnose. U jesen ove godine u Poljskoj se održavaju parlamentarni izbori na kojima će zemlje Zapadne Europe (prvenstveno Njemačka i Francuska) vrlo vjerojatno podržati opoziciju trenutne vlasti u Poljskoj.
Posebno je zanimljiv odnos Poljske i Njemačke koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu, prilično napet. Njemačka se otpočetka rata postavila vrlo oprezno, mjerila je svaki korak, dok je Poljska javno pozivala sve zemlje da sudjeluju u slanju vojne pomoći. Također, iz Poljske su se redovito mogle čuti poruke kritike prema zemljama koje nisu dovoljno odlučne u vojnom pomaganju Ukrajini, što je implicitno bila kritika prvenstveno Njemačkoj.
“Soliranje” Poljske posebno iritira Njemačku
Posljednje javne trzavice su se pojavile, prije nego što je odlučeno da se pošalju njemački tenkovi Leopard u Ukrajinu. U tim trenucima se pregovaralo i bilo je očito da Njemačka neće popustiti pod pritiskom SAD-a i UK, ukoliko i oni ne pošalju svoje tenkove (Abramse i Challengere), što se na kraju i dogodilo. Iz Varšave su se tada čule poruke kako će Poljska i bez odobrenja Njemačke poslati Leoparde, koje koristi u svojim Oružanim snagama.
Sve te poruke, soliranja Poljske i preskakanje odluka EU, posebno iritiraju vlasti u Njemačkoj, ali i u drugim zemljama EU, koje traže da se odluke donose na razini EU. Također, ako se pogleda malo u povijest, u periodu prije početka ruske invazije, Poljska je bila skupa s Mađarskom ta “osovina” koja je radila na “razgradnji” EU.
Naravno, odnosi Mađarske i Poljske, sada su nešto manje prisni i ta osovina je djelomice napukla, jer vođeni svojim interesima, zemlje se očito razilaze u odnosu prema Ukrajini dok je napadnuta od strane Rusije.
Ostatak Europe se donekle umorio od podrške Ukrajini, ali Poljska nije
Poljska je trenutno predana obrani suvereniteta Ukrajini, unatoč tome što se ostatak EU djelomično umorio. Naravno, to nije samo stvar dobrih odnosa prema Ukrajini, već i strateški interes Poljske, odnosno vlastitu sigurnost zemlje. Poljska sigurnost će biti veća što Rusija iz ovog rata izađe slabija i što ukrajinska državnost bude jača.
