Glasanje za Državnu dumu, donji dom parlamenta, počinje u petak i prvo je od početka rata. Održat će se i na područjima Ukrajine koja je Rusija zauzela i ilegalno anektirala, dok Kremlj pokušava učvrstiti narativ o širokoj podršci ratu i svojim potezima dati privid legitimnosti.
Većina stranaka bliskih Kremlju na listama ima kandidate označene kao učesnike SVO-a, ruskog naziva za ‘specijalnu vojnu operaciju’ u Ukrajini. Među istaknutijima je Vladislav Golovin, kandidat vladajuće Jedinstvene Rusije, koji je učestvovao u borbama za Mariupolj i izgubio dio noge. U kampanji se pojavljuje i Jevgenij Poddubni, ratni dopisnik državne televizije ranjen u napadu ukrajinskog drona.
Liberalno-demokratska partija među vodećim kandidatima ima Alekseja Vereščagina, za kojeg se navodi da se još 2014. priključio pobuni proruskih separatista na istoku Ukrajine. U jednom promotivnom videu poručio je: “Mi smo oni koje je naša domovina pozvala da se borimo za ‘Ruski svijet’ i borit ćemo se.”
Ukrajinska policija je u martu objavila njegovu fotografiju i saopćila da istražuje njegovu ulogu u upadima u kuće i prijetnjama civilima u Kijevskoj oblasti 2022. godine, a on te navode nije javno komentirao.
Analitičari smatraju da se veteranima uglavnom nude simbolične, a ne stvarno utjecajne funkcije. Nikolaj Petrov iz centra NEST ocijenio je da vlast time potencijalnim regrutima želi pokazati da ih nakon fronta čekaju bolje karijerne prilike. Abbas Galiamov bio je još direktniji i rekao da je riječ o “praznoj priči”.
Problem povratka iz rata dodatno opterećuje sistem. Kremlj je u decembru priznao da su desetine hiljada veterana bez posla, dok su nezavisni mediji i istraživači naveli da su mnoge funkcije nakon službe dobili upravo ljudi koji su i ranije bili dio vladajuće strukture, a ne obični borci sa fronta.
