Prema navodima lista, među mogućim metama su američka sredstva u jugoistočnoj Evropi, uključujući Bugarsku, koja je prošlog mjeseca odobrila korištenje baze Bezmer za američke avione za dopunu gorivom.
Kao potencijalna meta spominje se i Kipar, gdje je britanska baza u martu pogođena dronom.
Izvori tvrde i da su iranske snage razmatrale napad na podmorske optičke kablove u Hormuškom moreuzu u slučaju nove eskalacije.
U Teheranu, kako navode, raste uvjerenje da je nastavak rata pitanje vremena, dok su pregovori o ponovnom otvaranju moreuza u zastoju.
Donald Trump je u utorak rekao da “nema pregovora ni razgovora, niti su zakazani” s Teheranom.
S druge strane, jedan od izvora tvrdi da Iran neće postavljati granice odgovoru u slučaju američke agresije: “Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti po svaku cijenu, izaći izvan regije i pogoditi i Evropu.”
Analitičari upozoravaju da Iran ima rakete srednjeg dometa koje bi mogle dosegnuti ciljeve u južnoj i jugoistočnoj Evropi, ali da bi njihova efikasnost na većim udaljenostima bila ograničena, piše Financial Times.
Dodaju da bi Teheran vjerovatnije mogao djelovati preko savezničkih oružanih grupa u Iraku, Libanu i Jemenu.
Unutar iranskog vrha istovremeno postoje i bojazni da Teheran precjenjuje vlastite mogućnosti. Nakon propasti junskog memoranduma između SAD-a i Irana i novih uzvratnih udara, izgledi za širi dogovor o okončanju rata dodatno su oslabljeni.
