Glavni razlog ovog rasta je globalna energetska kriza izazvana ratom s Iranom i ozbiljno ograničenim protokom nafte kroz Hormuški moreuz, uski prolaz u Perzijskom zaljevu kojim inače prolazi petina svjetske sirove nafte. Zbog tog zastoja tankeri su ostali blokirani, a cijena sirove nafte, ključnog sastojka za proizvodnju benzina, u stalnom je porastu većinu protekla dva mjeseca.
Sredinom aprila pojavila se nada da bi sukob mogao jenjavati, pa su cijene benzina gotovo dvije sedmice svakodnevno padale. Rob Smith iz kompanije S&P Global Energy tada je izjavio: “Nakon objave prvog primirja vladao je određeni optimizam da bi ovo zaista mogao biti početak kraja sukoba”.
Međutim, nastavkom rata, cijene su ponovo krenule uzlaznom putanjom.
Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, cijena sirove nafte u 2025. godini činila je oko 51 posto ukupne cijene galona benzina u SAD-u. Na savezne i državne poreze otpada oko 17 posto, na preradu i profit 14 posto, dok distribucija i marketing nose dodatnih 17 posto. U pojedinim saveznim državama, poput Kalifornije, viši porezi i troškovi prerade dodatno dižu cijene iznad američkog prosjeka.
Međunarodna agencija za energiju ocijenila je da je faktičko zatvaranje Hormuškog moreuza izazvalo najveći poremećaj u snabdijevanju u historiji naftnog tržišta, što je početkom aprila poguralo cijenu nafte na čak 112 dolara po barelu. Dodatni pritisak stvorila je i američka odluka iz aprila o blokadi iranskih luka kako bi se spriječio izvoz nafte.
Analitičari ističu da je tržište izuzetno osjetljivo na vijesti o napadima u Perzijskom zaljevu i zastojima u diplomatskim pregovorima. Smith upozorava da bi, čak i u slučaju trajnog rješenja sukoba i potpunog ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, trebali proći mjeseci, a možda i duže, da se cijene vrate na predratni nivo. Također je dodao: “Proći će dosta vremena prije nego što ikoga uspijemo uvjeriti da je nivo rizika pao na onaj iz februara”.
