Odluka o odbacivanju slučaja donesena je na konferenciji u Saveznom okružnom sudu za Južni okrug New Yorka.
“Ovom odlukom suda, krivični postupak protiv naše banke, koji je godinama vođen u Sjedinjenim Američkim Državama, definitivno je i pravosnažno zatvoren”, navodi se u zvaničnom saopštenju Halkbanke.
Ovaj pravni preokret uslijedio je nakon Sporazuma o odgođenom krivičnom gonjenju (DPA) koji je stupio na snagu sredinom marta između Halkbanke i Ureda američkog tužioca. Prema odredbama sporazuma, turska banka je bila dužna ispuniti niz obaveza u vezi s usklađenošću poslovanja.
Nakon što je nezavisni izvještaj o usklađenosti na vrijeme dostavljen američkom tužilaštvu i Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a, savezni tužioci i Halkbank su 10. juna zajednički zatražili od suda da odbaci slučaj.
Ključni detalji sporazuma uključuju:
– Bez priznanja krivice: Halkbank nije morala priznati nikakvu krivicu za navode iz optužnice iz 2019. godine.
– Bez finansijskih kazni: Sporazum ne obavezuje banku na plaćanje bilo kakvih krivičnih, građanskih ili administrativnih novčanih kazni.
– Kontrola poslovanja: Banka se obavezala na nastavak monitoringa usklađenosti i restrikcije na transakcije povezane s Iranom.
Vijest o okončanju sudskog procesa izazvala je trenutnu pozitivnu reakciju na finansijskim tržištima. Dionice Halkbanke na Istanbulskoj berzi (Borsa Istanbul) zabilježile su snažan skok od oko 8%, nakon čega su se stabilizovale uz manji korektivni pad.
Iz menadžmenta banke su poručili da ovaj ishod otvara novo poglavlje u njihovom radu. Istakli su kako planiraju nastaviti svoje aktivnosti na “snažan, pouzdan i neometan način”, te aktivno doprinositi daljem ekonomskom rastu Turske.
Ovo zatvaranje dugogodišnjeg slučaja protiv turske banke poklapa se sa širim geopolitičkim pomacima i pregovorima između Washingtona i Teherana. Kako prenosi Reuters, SAD i Iran su postigli okvirni sporazum o okončanju nedavnih vojnih sukoba, obustavi američke blokade Irana i ponovnom otvaranju strateški važnog Hormuškog tjesnaca.
U sklopu tog šireg političkog okvira, planirano je i osnivanje privatnog Fonda za obnovu i razvoj vrijednog 300 milijardi dolara, koji bi trebao potaknuti investicije u Iran. Više od polovine ovog iznosa već je rezervisano od strane privatnih kompanija iz SAD-a, Azije, Južne Amerike i zemalja Perzijskog zaljeva.
Iako je američki predsjednik Donald Trump naglasio da zvanični Washington u ovaj fond neće uložiti “ni 10 centi” državnog novca, očigledno je da ublažavanje tenzija na relaciji SAD-Iran i rješavanje starih bankarskih sporova, poput ovog s Halkbankom, predstavljaju dio šire strategije stabilizacije odnosa i otvaranja novih ekonomskih kanala u regiji.
