Ovaj registar je u maju ove godine uspostavila Vlada RS-a, čime je ovaj dio BiH ispunio uslov koji je Radna grupa za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) stavila pred BiH.
Ipak, do blokade je došlo u Federaciji BiH, gdje Ministarstvo pravde ovog entiteta nije na vrijeme reagovalo, što je dovelo do izvjesnog stavljanja BiH na sivu listu Moneyvala.
Odluka o ovom pitanju će biti donesena u petak, ali je BiH već dobila negativan izvještaj u maju i očekuje se da će odluka biti u skladu s ovim dokumentom.
Šta je Registar stvarnih vlasnika?
Kako je u centru negativnog izvještaja, a izvjesno i odluke o stavljanju BiH na sivu listu, upravo činjenica da Federacija BiH nije uspostavila Registar stvarnih vlasnika, vrijedi pojasniti o čemu se tačno radi.
Naime, Registar stvarnih vlasnika je baza podataka u kojoj se evidentiraju fizičke osobe koje stvarno posjeduju ili kontrolišu kompanije, udruženja, fondacije i druge pravne subjekte, čak i kada se formalno ne pojavljuju kao vlasnici u sudskom registru.
Jedna od najvažnijih uloga ovog registra je da identificira subjekte koje imaju najveću korist od određene firme ili takvog subjekta, bez obzira što se ne spominju kao vlasnici u formalnom smislu.
Svrha ovog registra je, također, da ovi podaci budu javni i transparentni. Time bi javnost imala pristup stvarnim vlasnicima firmi, ali bi to imale i druge institucije kojima bi takve informacije bile od koristi.
Naravno, pored ovoga je bilo još nekoliko uslova koji nisu ispunjeni, a koji su doveli do stavljanja BiH na sivu listu Moneyvala.
Među njima je Zakon o ograničavanju raspolaganja imovinom s ciljem sprečavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, čije usvajanje na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nije uvaženo pri pisanju izvještaja jer je usvojen svega nekoliko dana prije sastanka Moneyvala u maju.
Međutim, nisu usvojena još dva zakona, a koji su do sada bili razmatrani samo u formi nacrta u Vijeću ministara, gdje su ih blokirali ministri iz SNSD-a.
To su Nacrt zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrt zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.
Sva tri ova zakona su, pored Registra stvarnih vlasnika u FBiH, uslovi koji su stavljeni pred vlasti u našoj zemlji, a koji na kraju nisu ispunjeni, ili su ispunjeni prekasno da bi imali utjecaj na odluku Moneyvala.
Ivana Korajlić: RS je nešto uradila, u FBiH nema nikakvog pomaka
Ivana Korajlić iz nevladine organizacije Transparency International je ovu temu komentarisala za Klix.ba, naglasivši važnost uspostavljanja ovog registra u oba entiteta.
“To je jako važno za sprečavanje pranja novca, pa s jedne strane i za sprečavanje korupcije, gdje smo do sada imali ogroman problem sa vrlo neujednačenim vođenjem evidencija u smislu vlasništva, upravljačkih struktura kompanija i drugih pravnih lica”, navodi u svojoj izjavi.
Iako naglašava da je RS napravila korak prema uspostavljanju ovog registra, navodi i da je ostalo još posla u tom kontekstu.
“Još uvijek zapravo treba ažurirati evidencije pravnih lica koja su u ranijim periodima registrovana. Sada je to obaveza pri samoj registraciji i automatski te informacije idu u registre. S druge strane imamo FBiH koja zapravo nije napravila nikakav pomak ovdje i on još uvijek nije uspostavljen, i to je na kraju krajeva jedna od ključnih stvari zbog kojih je Bosna i Hercegovina došla na sivu listu”, istakla je Korajlić.
Naglasila je da se odgovornost mora tražiti od nadležnih institucija, posebno jer ovaj uslov nije stavljen pred BiH prije nekoliko mjeseci, već godina.
“Zbog toga će ispaštati država i njeni stanovnici, zato što stavljanje na sivu listu zapravo podrazumijeva dodatne kontrole pri transakcijama i slično, što opet ide na teret i samim građanima, a i finansijskim institucijama, da tako kažem, koje će sigurno trpjeti određene probleme u poslovanju”, rekla je.
Posebno je istakla činjenicu da bi ovaj registar poboljšao transparentnost u ovoj sferi.
“Registar je potreban da bi se više provjeravali vlasnici, da bi se omogućila provjera bilo kome kome je ona potrebna, da li bankama u procesu poslovanja sa tim licima ili bilo kome drugom ko želi da vrši određene provjere i nadzor, pa i javnosti, jer ono za što se i mi zalažemo, da svi ti registri budu javni, do čega još nismo došli, jeste činjenica da je neophodno da na jednom mjestu možete pronaći informacije o svim ovim licima, a da ne morate tražiti izvode iz sudskih registara na različitim nivoima ili da tražite te informacije na nekoliko različitih tačaka”, dodala je Korajlić.
Ključno pitanje za istrage o korupciji i pranju novca
Posebno je naglasila politički aspekt ovog registra, odnosno provjeru da li su osobe povezane s političkim strankama vezane za firme koje djeluju u BiH.
“Registar se mora i ažurirati u smislu trenutnog vlasništva, u smislu osnivača i svega onoga što je potrebno da bi se mogla utvrditi povezanost fizičkih lica s određenim pravnim licima i da bi se moglo pratiti i njihovo poslovanje i eventualni rizici u smislu korupcije. Ako gledamo iz ugla praćenja povezanih firmi sa politički eksponiranim licima koja imaju određena ograničenja vezana za sukob interesa i da se spriječe zloupotrebe u tom smislu, a da ne govorimo i u smislu sprečavanja pranja novca gdje se vrlo često koriste ti posrednici ili fiktivno vlasništvo nad određenim firmama koje služe samo za protok novca. I s te strane zbog toga je bitno da imamo jedinstvene registre, da imamo ažurirane registre, da bi sve zainteresovane strane koje su uključene u taj proces kontrole i provjera mogle imati pouzdane informacije na jedan klik, a i da bi javnost mogla isto to imati”, rekla je Korajlić.
Naglasila je važnost prijašnjih reformskih zakona u sferi sprečavanja pranja novca, korupcije i finansiranja terorizma, koji idu zajedno s uspostavljanjem registra.
“Zakoni koje smo usvajali, koji su bili uslov vezano za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i drugih aktivnosti, a koji je bio jedan od najvećih reformskih zakona, kako se predstavljao, trebalo je upravo da uvedu pojačane kontrole u tom smislu, ne samo finansijskih tokova, već i pravnih i fizičkih lica i svega ostalog što se može povezivati sa određenim rizičnim aktivnostima, ali i ovaj dio transparentnosti i objedinjavanja registara da biste mogli pratiti, između ostalog, da li se jedna osoba vodi kao vlasnik pet firmi, što vam samim tim može biti crvena zastavica u smislu potencijalnog rizika za pranje novca i slično”, pojasnila je.
Na kraju navodi da se pitanja o tome gdje je zastalo uspostavljanje registra treba uputiti nadležnim institucijama u BiH.
“Ne možemo se ni vaditi na složeniju strukturu Federacije, ni na bilo šta drugo, s obzirom na to da je zaista ovo nešto o čemu se već godinama priča i da je bilo zaista dovoljno vremena da se uvežu sve institucije i da se ovo uspostavi. Mislim da imamo problem i generalno, van ovog pitanja. Kada pogledate i druge podoblasti reformskih oblasti, vidite da je nivo FBiH taj gdje se koči, mada ni u RS-u nije bolja situacija. Ali imamo i druge zakone koji već jako dugo nisu usvojeni upravo na nivou FBiH, koji čekaju godinama, a koji su vrlo važni za borbu protiv korupcije i koji su uslovi u smislu evropskih integracija. Između ostalog, tu su Zakon o sukobu interesa, Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije i drugi”, rekla je za Klix.ba Ivana Korajlić.
