Postoji nekoliko načina koji mogu pomoći u smanjenju osjećaja gladi i lakšoj kontroli unosa hrane, a oni se najčešće odnose na izbor namirnica i svakodnevne životne navike.
Jedan od ključnih faktora su vlakna u ishrani. U organizmu postoje receptori u želucu i crijevima koji reaguju na njihovo širenje, što dovodi do osjećaja sitosti. Na taj način, veći volumen hrane može pomoći u smanjenju gladi, bez obzira na to šta je uzrok tog širenja.
Namirnice koje sadrže više vode obično se brže razgrađuju i ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti, dok hrana bogata topljivim vlaknima ostaje duže u probavnom sistemu i doprinosi dužem osjećaju punoće. Povrće bogato neprobavljivim ugljikohidratima također može povećati volumen u crijevima i pomoći u kontroli apetita.
Važnu ulogu ima i način na koji se organizam nosi sa stresom. Emocionalno jedenje često se javlja kao reakcija na stresne situacije i nije povezano sa stvarnom fizičkom glađu, zbog čega ga je teže kontrolisati samo promjenom ishrane.
Održavanje redovnog i kvalitetnog sna može doprinijeti smanjenju stresa i boljoj kontroli apetita. Stabilan ritam spavanja u mirnom i tamnom okruženju pomaže organizmu da se lakše oporavi i reguliše osjećaj gladi.
U određenim situacijama, kofein i slične supstance mogu privremeno smanjiti osjećaj gladi jer povećavaju nivo energije i budnosti, što može skrenuti pažnju organizma sa osjećaja praznog želuca.
Ipak, pretjerana konzumacija ovakvih supstanci može izazvati neugodne nuspojave, dok se njihova upotreba u večernjim satima ne preporučuje zbog mogućeg negativnog uticaja na kvalitet sna.
Kod osoba koje nisu navikle na kofein, jutarnja kafa može pomoći u smanjenju osjećaja gladi, dok kod onih koji ga redovno konzumiraju taj efekat može biti slabiji ili izostati.
