Prema novom istraživanju, pojedine roditeljske navike mogu pomoći smanjenju rizika od razvoja ADHD-a kod djece.
“Nasljednost je vjerovatno najjači faktor rizika za ADHD. Budući da na ADHD kao i na druge neurološke razvojne faktore utječu i drugi faktori, naše istraživanje sugerira da dojenje može pomoći u zaštiti od razvoja simptoma ADHD-a kod male djece”, kazala je psihijatrica i istraživačica Berit Skretting Solberg.
Majčino mlijeko često se opisuje kao zlatni standard za ishranu dojenčadi, jer pruža mješavinu proteina, masti, šećera i vitamina koji su bebi potrebni dok raste. Uz to, ovo mlijeko prepuno je spojeva povoljnih za mozak, uključujući masne kiseline, aminokiseline, antitijela i korisne bakterije koje podržavaju rani razvoj.
“Otkrili smo da što je dijete duže dojeno, to je niži nivo simptoma ADHD-a u dobi od tri, pet i osam godina”, kazala je Solberg.
Inače, ADHD je skraćenica za poremećaj hiperaktivnosti s deficitom pažnje, a obilježen je stalnim obrascima nepažnje, hiperaktivnosti i impulsivnog ponašanja koji kod djece mogu ometati razvoj u školi, odnose s ljudima i svakodnevni život. Kod djece se može manifestirati kao gubljenje ili zaboravljanje predmeta, greške iz nepažnje, impulsivne odluke, nestrpljivost, pretjerano pričanje, probleme s praćenjem uputa i izazove u slaganju s drugim osobama, piše The New York Post.
Istraživači navode da su pronašli povezanost između dojenja i manjih simptoma ADHD-a kod djece. Općenito se ne vjeruje da ADHD dolazi samo iz jednog uzroka, već iz kombinacije genetike, razvoja mozga i faktora okoliša. Ranija istraživanja su pokazala da majke s ADHD-om imaju tendenciju da kraće doje i vjerovatnije će imati djecu sa simptomima ADHD-a.
