Predlagač je naveo da je razlog za donošenje ovog zakona uvođenje boračkog dodatka kao mjesečne novčane naknade demobiliziranim braniocima i članovima porodica poginulog ili umrlog branioca radi učestvovanja u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 8.4.1992. godine do 23.12.1995. godine.
Predlagač je podsjetio da je Rješenjem Vlade Federacije BiH od 13.02.2025. godine imenovana Radna grupa za izradu teksta nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, koja je utvrdila više načela/principa. Tako je pojašnjeno da je jedan od principa da je pravo na borački dodatak jednako za sve pripadnike Armije RBiH, HVO-a, MUP-a RBiH, te da se isplaćuje u istom iznosu na cijelom teritoriju BiH.
Pravo na borački dodatak u smislu ovog zakona može ostvariti demobilizirani branilac pripadnik Oružanih snaga koji je učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 8.4.1992. godine do 23.12.1995. godine, najmanje jednu godinu i članovi porodice poginulog ili umrlog branioca bez obzira na period učešća u Oružanim snagama, a koji su korisnici prava u skladu sa odredbama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.
Radna grupa je na sastanku od 23.9.2025. godine usvojila zaključke kojima je utvrđeno da, prema podacima IDDEEA-e i evidencijama Federalnog ministarstva, pravo na borački dodatak bi imalo 383.494 korisnika te je predložila da se iznos boračkog dodatka utvrdi u iznosu od 1,50 KM po mjesecu učešća u Oružanim snagama RBiH.
Procijenjeni godišnji iznos isplate boračkog dodatka iznosi 234.700.000 KM.
Utvrđeni nacrt zakona o električnoj trgovini i prijedlog zakona o zaštiti potrošača
Federalna vlada utvrdila je također danas, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, Prijedlog zakona o zaštiti potrošača i Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, koji će biti
upućeni u daljnju parlamentarnu proceduru.
Prijedlogom Zakona o zaštiti potrošača uređuje se oblast zaštite potrošača i poboljšavaju prava potrošača te se olakšava, odnosno omogućava ekonomičnije poslovanje trgovaca u digitalnoj eri poslovanja. Ovim zakonskim rješenjem trebao bi se postići visok nivo zaštite potrošača, bolje funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, smanjenje tzv. “sive ekonomije” i viši nivo pravne sigurnosti potrošača i trgovaca na jedinstvenom tržištu.
Predlagač je, između ostalog, naveo da se prijedlogom ovog zakona, kao ključnim pravnim dokumentom koji štiti prava potrošača, regulišu osnovna prava i obaveze potrošača i trgovaca na teritoriji Federacije BiH, zatim načini i postupci zaštite prava potrošača, prava potrošača pri kupovini robe i usluga, kao i zajednička pravila između potrošača i trgovaca o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga, te zaštita i sigurnost života i zdravlja potrošača. Također se reguliše i označavanje (deklariranje) proizvoda, odgovornost i garancija za proizvod ili uslugu, transparentnost cijena, usluge od općeg ekonomskog interesa, zatim nepoštena poslovna praksa, ugovori o prodaji finansijskih usluga zaključenih na daljinu, zaštita kolektivnih interesa potrošača, ugovori zaključeni izvan poslovnih prostorija, prodaja na osnovu ugovora na daljinu, informisanje potrošača, prava i obaveze udruženja potrošača, nadležnih organa, tijela i drugih nosilaca funkcija
zaštite potrošača te nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja od značaja za zaštitu prava potrošača.
Nacrt zakona o elektronskoj trgovini predviđa stvaranje pravnog okvira koji definiše prava, obaveze i odgovornosti svih učesnika u elektronskoj trgovini, uvažavajući sve
specifičnosti takvog načina obavljanja djelatnosti trgovine, čime bi se povećala pravna sigurnost i izgradilo povjerenje građana i privrednih subjekata u digitalne oblike poslovanja.
Predlagač navodi da se poseban značaj ovog zakonskog teksta ogleda i u zaštiti korisnika usluga, jer su korisnici u online okruženju često izloženi riziku od nedovoljno jasnih informacija o pružaocu usluga informacionog društva, uslovima kupovine ili mogućnostima reklamacije.
Zakonom se propisuje obaveza pružalaca usluga informacionog društva da daju potpune i tačne informacije o sebi i svojim proizvodima, kao i da korisnicima usluga bude omogućeno jednostavno odustajanje od kupovine. Nacrt ovog zakona usklađen je sa savremenim standardima zaštite privatnosti i ličnih podataka, čime se korisnicima usluga obezbjeđuje veća kontrola nad njihovim podacima i zaštita od eventualnih zloupotreba.
Također, usvajanjem ovakvog zakona omogućilo bi se usklađivanje domaćeg pravnog okvira s međunarodnim standardima i pravnim praksama Evropske unije, čime bi se olakšalo prekogranično poslovanje i unaprijedila konkurentnost domaćih privrednih subjekata na globalnom tržištu.
Zakon o elektronskoj trgovini doprinosi razvoju digitalne
ekonomije, unapređenju poslovnih inovacija i jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, koja bi uz niže troškove i jednostavniji pristup tržištu mogla efikasnije poslovati.
Nadalje, omogućio bi se korisnicima usluga veći izbor roba i usluga, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju, čime bi se podstakao ravnomjerniji ekonomski razvoj i smanjile
regionalne razlike, uz efikasniju zaštitu njihovih prava.
