Neki vozači često mijenjaju saobraćajne trake u pokušaju da brže stignu do odredišta. No, to nije uspješna strategija – jednostavno se ne isplati.
Do tog zaključka došla je matematičarka Randa Herzallah sa Univerziteta Warwick u Engleskoj, koja je svoju analizu objavila u časopisu The Conversation.
Mnogi vjeruju da se saobraćajne gužve stvaraju samo zbog očitih prepreka poput saobraćajne nesreće, radova na cesti ili zatvorene trake. Međutim, gužve su često posljedica brojnih sitnih ljudskih reakcija, poput malih razlika u kočenju i vremenu reakcije vozača.
Kada pređete u drugu traku, vozač iza vas mora usporiti da vas propusti. Zatim usporava i vozilo iza njega, pa ono iza njega. Taj val usporavanja širi se unazad i može stvoriti kolonu, čak i kada na cesti nema nikakve prepreke.
Promjena saobraćajne trake upravo izaziva takve poremećaje na koje ostali vozači moraju reagovati. Ako se veliki broj vozača ponaša na isti način, povećava se vjerovatnoća nastanka kolone.
“Ono što jednom vozaču djeluje kao pametna odluka, na kraju može pogoršati situaciju za sve ostale”, navodi Herzallah.
Na osnovu matematičkih proračuna, Randa Herzallah ima tri savjeta za vozače, potkrijepljena matematikom, koji putovanje čine efikasnijim: održavati sigurnu udaljenost od automobila ispred, glatko ubrzavati i kočiti te ne popustiti iskušenju promjene trake kako biste stigli malo brže.
Dakle, matematički modeli pokazuju: ako većina vozača vozi predvidljivo i bez nepotrebnog mijenjanja traka, saobraćaj teče brže i s manje zastoja.
