Bosna i Hercegovina ima sve više turista, a globalni trend bijega od ljetnih vrućina prema planinama i prirodi mogao bi joj donijeti veliku razvojnu šansu. Ipak, bez jedinstvene strategije promocije, bolje infrastrukture i ozbiljnijeg institucionalnog pristupa, zemlja i dalje propušta priliku da postane vodeća ljetna destinacija u Evropi.
Turistički vodič Rijad Špiljak u razgovoru za N1 kaže da interes za prirodne ljepote Bosne i Hercegovine raste, ali da država još uvijek ne prati promjene na turističkom tržištu.
Planine postaju sve traženije, ali informacije nedostaju
Špiljak ističe da je trend odmora na planinama umjesto na pregrijanim morskim destinacijama već odavno prisutan u Evropi, a polako dolazi i u Bosnu i Hercegovinu.
“Vi imate ski-centre u Evropi koji posluju bolje ljeti nego zimi. Taj trend polako dolazi i kod nas. Naše planine i prirodne destinacije bilježe sve veću potražnju, ali problem je što ljudi nemaju dovoljno informacija o sadržajima koje mogu pronaći na tim lokacijama”, rekao je Špiljak.
Dodaje da upravo nedostatak informacija kod mnogih turista stvara nesigurnost pri izboru Bosne i Hercegovine za aktivni odmor.
“Niko ne putuje u kanton, nego u Bosnu i Hercegovinu”
Govoreći o promociji zemlje, Špiljak smatra da najveći problem predstavlja nepostojanje državne turističke institucije koja bi vodila zajednički marketing.
“Ne postoji krovna institucija na nivou države koja vodi destinacijski marketing. Turističke zajednice kantona rade svoj posao, ali ljudi prvo biraju državu, a tek onda regiju ili grad. Niko na turističkoj mapi svijeta ne vidi kantone ili entitete – vidi Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je.
Svjetsko prvenstvo donijelo promociju koju nije bilo moguće platiti
Veliku pažnju Bosna i Hercegovina dobila je plasmanom na Svjetsko prvenstvo, a Špiljak smatra da je riječ o promociji kakva se teško može kupiti.
Podsjeća da je pobjeda nad Italijom izazvala veliki interes, posebno na italijanskom tržištu.
“Pojavila se pjesma I’m from Bosnia i mislim da je napravila promociju čijih razmjera još nismo ni svjesni. Kada Erling Haaland podijeli takvu objavu ili kada u pubovima u Americi ljudi pjevaju tu pjesmu, to je reklama koju nijedna turistička zajednica ne može platiti”, rekao je Špiljak.
Ipak, smatra da Bosna i Hercegovina neće iskoristiti taj trenutak.
“Bliže se izbori, političke teme ponovo preuzimaju prostor i bojim se da će ova prilika vrlo brzo biti zaboravljena. Druge zemlje, poput Kurasaa, mjesecima unaprijed koriste Svjetsko prvenstvo za promociju svoje države, a kod nas se to vjerovatno neće dogoditi”, upozorio je.
Sve više gostiju ostaje sedam i više dana
Iako statistike pokazuju da strani turisti u Bosni i Hercegovini prosječno ostaju nešto više od dva dana, Špiljak kaže da se situacija polako mijenja.
Posebno ističe rast interesa turista iz zapadne Evrope.
“Uspijevamo raditi kvalitetne programe za goste iz Njemačke, Švicarske, Austrije, pa čak i Španije, koji u Bosni i Hercegovini ostaju sedam, osam ili devet noćenja. To je naš najveći uspjeh jer više nismo samo prolazna destinacija”, rekao je.
Dodaje da Bosna i Hercegovina i dalje dobrim dijelom zavisi od turističkog prometa Hrvatske.
“Mnogi prvo odaberu Hrvatsku, a zatim posjete i Bosnu i Hercegovinu, ali se i to polako mijenja.”
“Nismo jeftini, ali nudimo mnogo za uloženi novac”
Komentarišući rast cijena u regionu, Špiljak kaže da Bosna i Hercegovina nije više izrazito jeftina destinacija, ali i dalje nudi dobar odnos cijene i kvaliteta.
“Ne treba da budemo jeftina destinacija. Mislim da za novac koji gost ovdje potroši može dobiti mnogo više nego u brojnim drugim evropskim destinacijama”, rekao je.
Prema njegovim riječima, upravo zbog visokih cijena u Hrvatskoj dio turističkih grupa sada provodi više noćenja u Bosni i Hercegovini.
Prirode imamo dovoljno, infrastrukture ne
Bosna i Hercegovina može zadovoljiti gotovo sve profile turista – od ljubitelja historije i gastronomije do planinara i zaljubljenika u rafting. Međutim, najveći problem ostaje nedovoljno razvijena infrastruktura.
Špiljak kao primjer navodi Nacionalni park Sutjeska.
“Nemate dovoljno hotelskog smještaja. Postoje bungalovi i sobe, ali mnogi gosti žele hotelski smještaj. To nije problem samo Sutjeske nego gotovo cijele Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Voz za Mostar je atrakcija, ali organizacija ne prati interes
Među problemima izdvaja i lošu saobraćajnu povezanost.
Posebno ukazuje na željezničku liniju Sarajevo – Mostar, koja je proglašena jednom od najljepših željezničkih ruta u Evropi.
“Imamo premalo polazaka. Voz ide u sedam ujutro i u pet poslijepodne. Mnogi turisti ostaju uskraćeni za tu vožnju, a dodatni problem je što se često proda više karata nego što voz može primiti pa ljudi sjede po podu. To nisu slike koje želimo slati u svijet”, upozorio je.
Ističe i da je Krajina turistički biser koji ostavlja bez riječi i goste iz Švicarske i Njemačke, ali da je nedovoljno povezana s ostatkom zemlje.
Siva ekonomija skriva stvarni potencijal turizma
Špiljak upozorava da veliki broj neprijavljenih smještaja znači da država nema stvarnu sliku o turističkom prometu.
“Nemamo precizne podatke o broju gostiju niti o stvarnom doprinosu turizma privredi. Procedure registracije su komplikovane, kontrole nisu dovoljno ozbiljne i zato veliki broj objekata radi neprijavljeno”, rekao je.
“Bez državne turističke zajednice uvijek ćemo kupiti mrvice”
Na pitanje šta bi prvo promijenio kada bi mogao odlučivati o razvoju turizma u Bosni i Hercegovini, Špiljak nema dilemu.
“Definitivno bih formirao turističku zajednicu na nivou Bosne i Hercegovine. To mora biti krovna institucija koja će voditi ozbiljan destinacijski marketing i promociju države u svijetu. Bez toga ćemo uvijek kupiti samo mrvice”, zaključio je Špiljak.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
