Da bi nam ilustrirao značaj Une, koja se često opisuje kao jedna od posljednjih slobodnih rijeka u Evropi, Singer je prvo pojasnio šta znači termin “slobodni tok” (engl. free-flowing).
“Taj izraz zapravo ima smisla primijeniti na rijeku samo ako je to tačno na većem prostornom nivou, odnosno na dužoj distanci – idealno sve do mora. Što je vjerovatno najvažnije, moramo shvatiti da rijeka nije samo linearni element u pejzažu, već zapravo ima pritoke i tako formira riječnu mrežu. Povezanost s pritokama je ključna karakteristika jer se mnogi organizmi tokom svog životnog ciklusa kreću između različitih dijelova riječne mreže. Savremeni koncepti pojma ‘slobodan tok’ zapravo procjenjuju sposobnost rijeke da razmjenjuje vodu i organizme duž te mreže, ali i s podzemnim vodama, bočnim poluvodenim i kopnenim sistemima, i to dinamično kroz vrijeme”, kazao je.
S tim u vezi istaknuo je da Una nije u potpunosti rijeka slobodnog toka.
“Rijeka Una teče slobodno na izuzetno dugim distancama i spada u izvanredne duge rijeke u zemljama Zapadnog Balkana koje su zadržale prirodnu morfologiju korita duž većeg dijela svog toka. Nažalost, ova tvrdnja o slobodnom toku nije apsolutno tačna na određenim mjestima i u nekim pritokama, a svakako se ne odnosi na cijeli tok nizvodno do mora. Međutim, u poređenju s drugim rijekama, zahvatanje vode za hidroelektrane i vještačke barijere, kao i bočni nasipi, zaista su rijetki; oni utiču na rijeku samo na nekoliko mjesta i to u manjoj mjeri. Smatram da je mreža rijeke Une, dakle uključujući i njene pritoke, uglavnom slobodnog toka na veoma velikom prostornom nivou. Kao takva, ova rijeka je zaista jedna od rijetkih u Evropi i stoga je od najveće važnosti”, rekao je Singer.
Bogate karakteristike Une čine je, kako kaže Singer, najvećom prirodnom baštinom na evropskom tlu.
“Također moramo razumjeti da njena krška priroda, obilje sedre koja formira kaskade i otoke, kao i prirodna hidromorfologija i neizmijenjen režim protoka, čine Unu veoma posebnom rijekom. Sve u svemu, Una je uistinu rijeka najveće prirodne baštine na evropskom nivou. A rekavši sve ovo, nisam još ni počeo nabrajati njena biološka blaga, kao što su, na primjer, snažne populacije mladice”, kazao je.
Prijetnje s kojima se suočava Una
“Najveća prijetnja rijekama uvijek su brane. Kada je riječ o sistemu rijeke Une, o njima se trenutno malo raspravlja, ali nažalost znamo da planovi za izgradnju brana imaju određenu tendenciju da ponovo isplivaju na površinu. Nekoliko godina kasnije, neki već zaboravljeni hidroenergetski projekat iznenada ponovo bude izvučen iz ladice nekog inženjerskog ureda”, naglašava Singer.
Na pitanje da li Evropa danas razumije vrijednost divljih rijeka te da ih eksploatacija šljunka, razvoj hidroenergije i zagađenje mogu nepovratno uništiti, Singer odgovara kategoričnim “Ne”.
“Veliki dio evropskih riječnih pejzaža više nema nikakve veze s tim kako bi prirodni riječni pejzaž trebao izgledati. Zagađujemo ih, uprežemo ih za hidroenergiju i regulisali smo ih – odnosno uništili njihov prirodni tok radi dobijanja kopnene površine i tehničke zaštite od poplava. To je dovelo do osakaćenog razumijevanja onoga što rijeke zapravo jesu. To nazivamo ‘pomjeranjem polazne tačke’ (engl. baseline shift); mi više ne znamo kako prirodna rijeka izgleda niti kako funkcioniše, a ono što danas podrazumijevamo pod pojmom ‘prirodno’ nema nikakve veze s tim”, kazao je.
Međutim, zadovoljan je što posljednjih godina Evropa počinje posmatrati obnovu prirode kao nešto što jeste vrijedno truda.
“EU planira obnoviti 25.000 kilometara rijeka u narednim godinama. Jedini problem koji ovdje imamo jeste to što takva obnova ne može ponovo stvoriti istinski prirodne sisteme. Ona ima svoje prednosti, ali vraćanje prirodne rijeke nije tako jednostavno. Dakle, ono što nismo shvatili jeste da posljednje rijeke koje su do sada ostale u blisko-prirodnom stanju moraju biti utočišta. Za njih moramo primijeniti politiku potpunog nemiješanja. Samo očuvanje ovih divljih mjesta daje nam šansu da razumijemo njihovu vrijednost”, poručio je ovaj naučnik i istraživač.
Osvrnuli smo se i na to koliko turizam može biti štetan po riječni ekosistem te na koji način balansirati između zaštite rijeke i omogućavanja ljudima da uživaju u njoj.
“Turizam je očigledno prilika i prijetnja. I to mnogo zavisi od načina na koji se provodi. Ako Unu vidimo kao priliku za ostvarivanje prihoda kroz turizam, moramo se također pobrinuti da ne uništimo samu osnovu koja taj turizam uopšte omogućava. To zahtijeva pažljivo upravljanje i dobru zakonsku regulativu, uključujući i njeno provođenje, kako bi se spasile ključne komponente koje privlače turiste. Održivi turizam po definiciji ne smije uništiti prirodni kapital na kojem je izgrađen. Ako je prirodna rijeka ono što Unu čini privlačnom, onda se građevinske aktivnosti na obali koje uništavaju taj karakter moraju ograničiti. Isto se odnosi na ribolov i vožnju čamcima – kada previše ljudi želi istu stvar, postoji opasnost da je unište, i tada se moraju uvesti ograničenja. Pored snažnog (i stvarno provođenog) zakonskog okvira, duboko vjerujem i u ulaganja u podizanje svijesti, odnosno u kontinuiranu razmjenu informacija i edukaciju unutar same zajednice”, kazao je Singer.
Sedmica nauke na Uni i proglašenje Nacionalnog parka
Tokom Sedmice nauke na Uni više od 75 naučnika istražuje biodiverzitet Une i njenih pritoka, a Singera smo pitali kakva očekivanja ima u odnosu na rezultate tih istraživanja.
“Očekujem mnogo nalaza koji će podcrtati ekološku vrijednost i biodiverzitet rijeke Une i njenih pritoka. Također, očekujem da istraživači prepoznaju jedinstveni potencijal rijeke Une kao ‘socio-ekološkog sistema’ koji donosi korist i ljudima i prirodi. Una ima dugu historiju povezanosti s ljudima, a lokalno stanovništvo cijeni ovu rijeku u mjeri koja je neuobičajena za druge rijeke”, kazao je.
Upravo Sedmica nauke na Uni jedna je od aktivnosti na putu koji za krajnji cilj ima proglašenje Nacionalnog parka “Divlja rijeka” na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Istraživači će prikupiti što više naučne građe koja ide u prilog argumentu da je za Unu vrlo važno proglašenje nacionalnog parka. Opravdanost za proglašenjem prethodno je potvrdila i studija koja je pokazala da postoji društvena, ekološka, ekonomska i pravna korist od njenog proglašenja.
“Lično vidim Nacionalni park ‘Divlja rijeka’ (ili bilo koji drugi smislen model zaštite) kao priliku za postizanje dogovora o tome kako se Una može koristiti za generisanje prihoda, dok se istovremeno osigurava zaštita njene ekologije. U tom kontekstu će se morati pregovarati o tome kako tačno izgleda ‘održivi turizam’. U suštini, nadam se da će nalazi svih tih istraživača uključenih u Sedmicu nauke pokrenuti proces razmišljanja u tom pravcu. Bolje je da se to dogodi što prije nego kasnije, jer se loše kontrolisana eksploatacija prirode dešava svakodnevno”, kazao je Singer.
Studija o Uni naglašava da je ova rijeka dom jedne od posljednjih velikih samoodrživih populacija mladice (dunavskog lososa) u Evropi, što ovoj rijeci daje dodatni značaj.
“Mladica je izuzetno dobar primjer vrste koja nas prisiljava da rijeke posmatramo kao ekološke sisteme na većem prostornom nivou. Najadekvatniji nivo na kojem se rijeka može razumjeti jeste regionalni nivo riječne mreže, odnosno glavni tok Une i sve njene pritoke. Upravo na tom nivou se, na primjer, mora održati povezanost. Glupo je misliti da možemo lako uništiti pritoke, riječne dionice ili čak čitava podslivna područja, a da nekoliko preostalih pritoka ili dionica preuzme ulogu očuvanja biodiverziteta rijeke”, kazao je.
Naglašava da su mladici potrebne velike riječne dionice kako bi rasla i živjela kao odrasla jedinka.
“Ona migrira u manje pritoke radi mrijesta i tamo njeni mlađi odrastaju prije nego što ponovo migriraju nizvodno. Karakter slobodnog toka rijeke bez barijera, te povezanost između pritoka i glavnog riječnog toka su od ključne važnosti za ovu vrstu. Mladica svakako nije jedina vrsta koja zavisi od netaknute povezanosti, ali je najpoznatija. Ona zapravo služi kao ‘vodeća vrsta’ (engl. flagship species) koja se može koristiti za ilustraciju onoga što uistinu karakteriše zdravu rijeku poput Une”, zaključio je Singer.
