Naime, tokom svog govora, Bruce je posebno istakla kako je u mandatu Christiana Schmidta reafirmisana uloga Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i priznat njegov autoritet, a povučeni su secesionistički zakoni.

Dok je Bruce u ime Sjedinjenih Američkih Država govorila o potrebi da se odgovornost sa visokog predstavnika prebaci na domaće političare i institucije, posebno isticanje “reafirmisanja” Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ukazuje na ulogu koju ova institucija treba imati u održavanju državnog sistema Bosne i Hercegovine.

Uprkos višegodišnjim pokušajima iz RS-a da oslabi legitimitet Ustavnog suda BiH, američka poruka iz UN-a pokazuje da Washington tu instituciju i dalje vidi kao ključni stub dejtonskog poretka.

Upravo je Ustavni sud Bosne i Hercegovine dugogodišnja meta i opsesija ne samo Milorada Dodika i vlasti okupljene oko SNSD-a u Republici Srpskoj nego i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Dodik je dobar dio svog političkog narativa bazirao na osporavanjima odluka, nadležnosti i sastava Ustavnog suda, a time što Narodna skupština RS-a nije imenovala sudije iz RS-a pokušano je osporiti njegov legitimitet.

Politika oličena u Miloradu Dodiku je u više navrata pokušavala osporiti i ostanak stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, ali istini za volju i pored retoričkih osporavanja upućivanjem apelacija su priznavali njegov legitimitet.

Čak i ako govor američke predstavnice u Vijeću sigurnosti bude označavao novi period, govor je naglasio ulogu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kako je to i predviđeno Dejtonskim sporazumom (i to “izvornim” na kojeg se Dodik voli pozivati).

Prema tome, nastup američke ambasadorice je dokazao da i u perspektivi SAD-a bez obzira na administraciju Dejtonski sporazum ostaje nedodirljiv, uključujući i institucije kao što je Ustavni sud. Dodikovi napadi na Ustavni sud ne samo da nisu oslabili ulogu ove institucije, nego je Ustavni sud ostao ugaonim kamenom sistema baziranog na Dejtonskom mirovnom sporazumu.

S druge strane treba uzeti u obzir da Washington zapravo na ovaj način šalje signal da neće podržati redefinisanje Ustavnog suda i zatvara prostor za dalje osporavanje njegovih odluka. No, isto tako, ovo može biti i privremena diplomatska poruka u osjetljivom trenutku tranzicije OHR-a.

U konačnici, ono što je evidentno jeste da američka administracija očito želi manje direktnog upravljanja BiH, ali i da istovremeno ne pokazuje spremnost da dozvoli slabljenje ključnih državnih institucija.

Share.
Leave A Reply

Exit mobile version