Sabalenka, koja je u utorak proslavila 28. rođendan, rekla da igrači i igračice zaslužuju veći udio u zaradi najvećih turnira.
“Bez nas ne bi bilo turnira i ne bi bilo te zabave. Osjećam da definitivno zaslužujemo da budemo plaćeni veći procenat.”
Dodala je i da bi bojkot mogao postati sredstvo pritiska u borbi za prava tenisera i teniserki. Uz veći dio prihoda, igrači od četiri Grand Slama, Australian Opena, Roland Garrosa, Wimbledona i US Opena, traže i bolju zastupljenost, zdravstvene opcije te penzione planove.
Povod za reakciju bila je objava o nagradnom fondu Roland Garrosa.
Organizatori su prošlog mjeseca saopćili da ukupni fond raste za oko 10 posto, na 61,7 miliona eura, dok će pobjednici u muškom i ženskom singlu dobiti po 2,8 miliona eura. Ipak, u zajedničkom saopćenju vodećih igrača navodi se da osnovne brojke pokazuju drugačiju sliku i da njihov udio u ukupnim prihodima pada.
Prema toj tvrdnji, udio igrača u prihodu Roland Garrosa pao je sa 15,5 posto u 2024. na projektovanih 14,9 posto u 2026, dok je za ovu godinu procjena ispod 15 posto. Iga Swiatek, četverostruka pobjednica Roland Garrosa, rekla je da je prioritet razgovor s nadležnim tijelima i pregovaranje prije turnira, ocijenivši da je bojkot pomalo ekstremna situacija.
Sličan stav iznijela je i Jasmine Paolini, finalistkinja Roland Garrosa i Wimbledona iz 2024. godine, koja smatra da bi bojkot bio opcija ako igrači ostanu jedinstveni. Ona je dodala da su WTA i ATP na drugim turnirima uradili više za beneficije poput porodiljskog odsustva i penzionih planova. Inače, Roland Garros počinje 24. maja.
