U ovom intervjuu je Schmidt najviše govorio o razlozima odlaska, odnosno o navodima da je otišao pod pritiskom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.
U još jednom intervjuu datom ranije za Süddeutsche Zeitung, Schmidt je govorio o “razgovorima iza kulisa”, što je adresirao u odgovoru na pitanje da li je napustio poziciju visokog predstavnika zbog “američkog pištolja na čelu”.
O odlasku s funkcije
“Svi razgovori protekli su mirno i bez ‘upotrebe oružja’. Sam sam bio spreman, u datim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku”, rekao je Schmidt za FAZ.
Visoki predstavnik je dalje pojasnio ove razgovore u odgovoru na pitanje da li je bio potpuno otvoren u diskusijama da napusti BiH.
“Oni koji govore sve što im je na srcu ne poštuju osnovna pravila diplomatskog ophođenja. Nisam ovdje da objašnjavam lične osjećaje, nego da kažem o čemu se radi. Nakon pet godina na funkciji, što je drugi najduži mandat među visokim predstavnicima u Bosni, teška srca sam odlučio da odem. Ali isto tako znam da imamo određene probleme o kojima moramo govoriti. Ko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Schmidt kritikovao EU zbog politike prema BiH
Jedno od pitanja upućenih Schmidtu bilo je vezano i za Angelu Merkel, bivšu kancelarku Njemačke i osobu s kojom je visoki predstavnik u BiH imao odličan odnos.
Schmidt je rekao da je saglasan s porukom Merkel o tome da se Evropa treba “odvojiti” od SAD-a, ali je imao i poruku za Evropsku uniju, konkretno u kontekstu BiH.
“Šta smo mi Evropljani zapravo uradili da razvijemo vlastitu strategiju? Kada pogledam situaciju ovdje u Bosni, vidim da postoji velika potreba za korekcijama. Gdje su Evropljani kada je riječ o odnosu prema ovoj zemlji?”, rekao je Schmidt.
Naravno, u tom kontekstu je Schmidt govorio i o projektu plinovoda Južna interkonekcija.
“Bosna dobija plin isključivo iz Rusije preko Srbije. Kao odgovor na to, godinama postoji ideja o izgradnji plinovoda iz Hrvatske prema Bosni, koju je EU u početku snažno podržavala. Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno samo kritikovati druge. Gdje je naša evropska strategija?”, pitao se bivši njemački ministar.
Dalje je komentarisao lobistički ugovor koji je potpisala Vlada Republike Srpske s firmom Dickens & Madson, a u kojem se eksplicitno navodi, kao cilj lobiranja, nezavisnost RS-a i ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR).
“Primio sam to k znanju i shvatio kao veliko upozorenje da postoji koordinirana akcija koja ne želi dobro ni Bosni ni mojoj funkciji. Zahtjev za nezavisnošću Republike Srpske očigledno je suprotan Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995., ali i zvaničnom stavu SAD-a”, rekao je Schmidt.
Schmidt: Američki stav je očuvanje BiH
Na pitanje novinara o stavu SAD-a, u kontekstu nedavnog govora američke predstavnice u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija Tammy Bruce, Schmidt je ponovio tvrdnju da SAD čvrsto stoji uz BiH i Dejtonski mirovni sporazum.
“Američki stav, koji je sada ponovo potvrđen i u Vijeću sigurnosti UN-a, jeste očuvanje Bosne i Hercegovine u skladu s Dejtonskim sporazumom. To isključuje nezavisnost RS-a. Ali taj lobistički ugovor jasno opisuje određenu namjeru, za čije ostvarenje se, prema onome što se čuje, izdvaja mnogo novca – gotovo koliko iznosi cijeli godišnji budžet OHR-a”, dodao je Schmidt.
Na nekoliko pitanja o Miloradu Dodiku nije želio odgovoriti s mnogo detalja, osim što je reagovao na to da posjeta Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, u organizaciji Dodikovog sina Igora, sugeriše potencijalnu promjenu stava Amerike prema BiH.
“Ko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica, zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi. Takve ideje su opasne jer nude privid rješenja za nešto što se na taj način ne može riješiti”, rekao je Schmidt.
U više detalja je ušao kada je novinar pitao o tome kakva je istinska uloga visokog predstavnika u BiH ako dođe do nasilne eskalacije.
“Ako se zemlja raspadne, ovlasti visokog predstavnika zaista nisu dovoljne. Tada su presudni očuvanje mira i angažirano djelovanje međunarodne zajednice u skladu s pravilima za slučaj secesije. Tada više nije riječ o podršci državi i društvu, nego o samom opstanku države. Tada na snagu stupaju diplomatske i vojne nadležnosti. Međunarodna zajednica i susjedne države tada moraju mudro djelovati kako bi to spriječile. Ali visoki predstavnik i danas ima svoju ulogu. To što će se parlamentarni izbori u oktobru održati prema principima OSCE-a i što će se birači ubuduće identifikovati biometrijskim podacima rezultat je isključivo angažmana visokog predstavnika”, rekao je.
Schmidt je poseban problem imao s tvrdnjom novinara da visoki predstavnici nisu uspjeli mnogo uraditi tokom svojih mandata u BiH.
“Funkcionalnost ove države postoji samo zato što su visoki predstavnici intervenirali. Međutim, intervencionizam nije dugoročno rješenje. Umjesto toga potrebni su koraci ka evropskoj integraciji. Ona trenutno ne napreduje ništa više nego što visoki predstavnik posjeduje čarobni štapić. Na kraju je potreban zajednički politički interes u Bosni i Hercegovini”, rekao je visoki predstavnik.
O državnoj imovini i islamofobiji u BiH
Novinar FAZ-a se zatim vratio na pitanje izgradnje plinovoda Južna interkonekcija, u kontekstu još uvijek otvorenog pitanja državne imovine.
“To je vrlo kompleksna situacija i, naravno, svi bismo više voljeli da parlament konačno postupi po zahtjevu Ustavnog suda i usvoji odgovarajuće zakonodavstvo. Ali trebamo biti iskreni i reći zašto to do sada nije uspjelo: zato što ne postoji politička volja. Zato što određeni ljudi tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopće ne postoji. Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine to neumorno potvrđivao i pravno razjasnio kroz svoje presude. SAD su, to se mora konstatovati, barem stvorile određenu dinamiku po tom pitanju”, rekao je Schmidt.
Posljednji dio njegovog odgovora je zatim odveo do dijela intervjua koji je bio sporan Schmidtu, zbog konstatacije novinara da je upravo on bio žrtva ove “američke dinamike”, što je visoki predstavnik negirao.
“Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek”, kratko je rekao Schmidt.
Međutim, Martens je i dalje insistirao na tome, čak sugerišući da su “Amerikanci na srebrenom pladnju donijeli Schmidtovu glavu Dodiku”.
“Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati”, rekao je, uz konstataciju da “ne mora objašnjavati da nije skalpiran”.
Na kraju intervjua je još govorio o dijelu izvještaja koji je uputio i pročitao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, a tiče se rasta islamofobije u BiH.
“Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede dostupne na bosanskom jeziku protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ ‘Turčin’ neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez ikakvih posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora – i to me zaista zabrinjava”, rekao je Christian Schmidt.
