O tome šta donosi ovaj strateški dokument, kakve su procedure i kako se odgovorilo na kritike struke i građana, za TVSA govorio je Faruk Muharemović, direktor Zavoda za planiranje razvoja KS.
“Naša intencija je bila da to završimo i ranije, ali smo zbog raznih tehničkih problema i opstrukcija došli u ovu fazu. Smatram da je jun realan rok, ali to naravno ovisi o općinskim vijećima i načelnicima, odnosno o tome kada će plan staviti na dnevni red. Zakon nalaže da moramo imati mišljenja općinskih vijeća. Općina Ilijaš je plan već usvojila i objavila u Službenim novinama, a narednih dana očekujemo sjednice još nekoliko općinskih vijeća. Vjerujemo da ćemo stići u skupštinsku proceduru tokom juna”, kazao je Muharemović.
Bilo je dosta kritika na nacrt Urbanističkog plana. Muharemović je odgovorio na pitanje šta je od tih primjedbi struke, građana i lokalnih zajednica usvojeno i koliko je dokument izmijenjen u odnosu na prvobitni nacrt.
“Pristiglo je oko hiljadu primjedbi i dosta toga je usvojeno. Prema zakonu, nacrt se u ovoj fazi ne može izmijeniti za više od 50 procenata, a smatramo da za tim nije ni bilo potrebe. Određene korekcije tražila je Vlada KS, prvenstveno u segmentu saobraćajnog pristupa, kao i same lokalne zajednice. Ipak, nijedna velika zamjerka nije suštinski osporila koncept plana. Više se radilo o upitima tipa ‘šta ako bude ovo’. Bilo je i raznih maštanja naših kolega arhitekata o probijanju pojedinih tunela, ali urbanistički plan se mora sagledati s više aspekata – on mora biti realan i provodiv u narednih 20 godina. Tu je ključna i finansijska strana; ne možete pustiti mašti na volju ako nemate zatvorenu finansijsku konstrukciju. Zato ponavljam, došlo je mnogo primjedbi, ali nijedna nije zahtijevala promjenu osnovnog koncepta”, objašnjava Muharemović.
Govoreći o Prvoj transverzali između dva muzeja, rekao je da se najveća izmjena odnosi upravo na Prvu transverzalu, što je tražila Vlada KS.
“Riječ je o dionici od Pofalića, tačnije o dijelu između Historijskog i Zemaljskog muzeja. Odlučeno je da se u narednih pet do deset godina uradi dodatna studija koja će pokazati opravdanost izrade tog projekta. To je na neki način inicirano od Vlade. Stav nas u Zavodu jeste da ta transverzala treba proći između dva muzeja. Dolazeći u emisiju, od Pofalića do studija putovao sam pola sata. Ukidanjem te rute stvaraju se još veće gužve, što potvrđuju i naše analize, ali i analize kolega s uglednog ETH instituta iz Ciriha. Ipak, prihvatili smo kompromis da se urade dodatne analize, pa ako one potvrde opravdanost, neka se tako i radi”, navodi Muharemović.
Kaže da su općine i načelnici uglavnom imali individualne zahtjeve koji su se odnosili na pretvaranje poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko.
“Tu smo morali zadržati balans, jer ne može sve postati građevinska zona. Moramo sačuvati zelene površine. Trenutni evropski standardi nalažu oko 6 do 8 kvadrata zelenila po stanovniku. Iako se to često problematizira, kada se uporedi naš obuhvat i površina s evropskim gradovima, vidjet će se da Sarajevo ne odstupa od tih standarda”, ističe Muharemović
Što se tiče zakonske procedure, općinska vijeća mogu dati uslovno ili negativno mišljenje.
“Nakon toga dokument ide na Vladu KS, koja je nosilac pripreme. Vlada, uz konsultacije sa Savjetom plana, razmatra da li će te primjedbe uvažiti ili ne. Dakle, Vlada može donijeti odluku i nezavisno o konačnom odobrenju lokalnih zajednica. Ako Vlada prihvati primjedbe općina, plan se vraća nama u Zavod na doradu, nakon čega ponovo ide pred Vladu, a potom u skupštinsku proceduru kao izmijenjeni planski dokument”, zaključuje Muharemović.
