Junskih terminski ugovori za Brent skočili su 6,2 posto, na 125,36 dolara po barelu, dok je julski Brent porastao 3,1 posto i dostigao 113,85 dolara. Referentna američka sirova nafta ojačala je 2,3 posto, na 109,38 dolara po barelu.
Prije početka rata krajem februara Brent se kretao oko 70 dolara po barelu. Sukob, koji je ušao u devetu sedmicu, i dalje nema jasan put ka završetku. Američka blokada iranskih luka i zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno su pojačali pritisak na cijene energenata, dok su izvještaji o mogućoj eskalaciji umanjili nade u brzo smirivanje krize.
“Prekid razgovora između SAD-a i Irana, zajedno s navodima da je predsjednik Trump odbio iranski prijedlog za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ostavio je tržište bez nade u brzo obnavljanje tokova nafte”, navodi u analizi Strategi ING Banke Warren Patterson i Ewa Manthey.
Uz rast cijena nafte, oslabili su i indeksi na azijskim tržištima.
Japanski Nikkei 225 pao je 1,6 posto na 58.967,07 bodova, južnokorejski Kospi 1,1 posto na 6.615,51, a hongkonški Hang Seng 1,3 posto na 25.772,50 bodova. Šangajski kompozitni indeks bio je 0,1 posto u plusu, na 4.109,99 bodova, dok je zvanična anketa pokazala da je kineska fabrička aktivnost u aprilu usporila, ali je drugi mjesec zaredom ostala u zoni rasta uprkos globalnom energetskom šoku.
Australski S&P/ASX 200 skliznuo je 0,3 posto na 8.665,50 bodova. Tajvanski Taiex oslabio je 0,1 posto, a indijski Sensex 1,2 posto.
