Odluku su u nedjelju objavili Organizacija zemalja izvoznica nafte i njeni saveznici, a riječ je o petom uzastopnom mjesecu u kojem grupa pristaje na rast proizvodnje. U najnovijem povećanju učestvuju Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman.
Grupa proizvođača u saopćenju je navela da će zemlje nastaviti pratiti i procjenjivati tržišne uslove, a u svojim stalnim naporima da podrže stabilnost tržišta, ponovo su potvrdile važnost usvajanja opreznog pristupa.
Pad cijena sirove nafte uslijedio je nakon tržišnog optimizma prije i poslije privremenog dogovora između SAD-a i Irana o prekidu sukoba. U sklopu šireg memoranduma o razumijevanju, Iran je pristao da omogući neometan prolaz brodova kroz Hormuški moreuz, dok su SAD pristale ukinuti blokadu iranskih luka.
Kroz moreuz od tada prolazi sve više komercijalnih brodova, iako je promet i dalje ispod nivoa prije rata. Iranska zajednička vojna komanda još je u četvrtak upozorila da svi tankeri koji prolaze tim pravcem moraju koristiti odobrene rute ili će se suočiti sa “snažnim odgovorom”.
Brent, međunarodna referentna cijena nafte, u nedjelju navečer trgovao se ispod 72 dolara po barelu. To je blizu nivoa s kraja februara, prije američkih i izraelskih udara na Iran, dok je u martu cijena bila porasla na gotovo 120 dolara po barelu.
Rat je izazvao energetsku krizu u velikom dijelu svijeta, a ranija ograničena povećanja proizvodnje OPEC+ nisu mogla nadoknaditi poremećaj u globalnom snabdijevanju. Zbog blokade plovidbe kroz Hormuški moreuz, brojni proizvođači s Bliskog istoka morali su smanjiti proizvodnju, a S&P Global Energy procjenjuje da se proizvodnja u Zaljevu neće u potpunosti oporaviti prije prvog kvartala 2027. godine.
Stručnjaci istovremeno upozoravaju da bi cijene goriva i robe široke potrošnje mogle ostati povišene dugo nakon završetka sukoba.
