Njihove finansijske i poljoprivredne inovacije u 17. stoljeću proširile su se na Veliku Britaniju, postavljajući temelje Industrijske revolucije i širenja Britanskog carstva.
Ruski car Petar Veliki proučavao je nizozemske tehnike brodogradnje kako bi izgradio mornaricu koja je u 18. stoljeću učinila Rusiju pomorskom silom.
Pakistanski naučnik Abdul Qadeer Khan 1970-ih godina ukrao je nacrte iz jedne nizozemske laboratorije kako bi pokrenuo program nuklearnog naoružanja svoje zemlje i podstakao slične napore u Sjevernoj Koreji, Iranu i Libiji.
Optužbe iz Washingtona i ASML-ov odgovor
Da li je nizozemsko znanje upravo ponovo narušilo globalnu ravnotežu moći? Tako barem tvrdi predsjednička administracija Donalda Trumpa. Sjedinjene Američke Države od 2019. blokiraju izvoz mašina za ekstremnu ultraljubičastu (EUV) litografiju u Kinu, koje proizvode najnaprednije poluvodiče na svijetu.
Ove mašine, čiji proizvodi pokreću najsposobnije modele umjetne inteligencije (AI), proizvodi isključivo nizozemska kompanija ASML. No, američki ministar trgovine Howard Lutnick je posljednjih sedmica gurnuo ovu kompaniju u krizu, izrazivši s njom zabrinutost da je jedna od ovih mašina možda ipak stigla do Kine.
Nemoguće, uvjeravaju u ASML-u. Najvrednija evropska kompanija kazala je američkim zvaničnicima da zna tačnu lokaciju za svih 340 EUV mašine koje je proizvela, uključujući i 26 povučenih iz upotrebe.
Nijedna od njih se ne nalazi u Kini, naveli su iz kompanije. Štaviše, samo ASML može transportovati ove visoko osjetljive mašine, koje prati putem interneta, a komponentama koje isporučuje rukuju ASML-ovi inženjeri u fabrikama klijenata.
“ASML nikada nije isporučio EUV mašinu u Kinu, niti smo u Kinu isporučili bilo koju komponentu, modul ili opremu posebno dizajniranu za upotrebu u EUV mašini”, saopćili su iz kompanije.
Uprkos višekratnim zahtjevima, ASML-u još uvijek nisu dostavljeni dokazi kojima bi se potkrijepile Lutnickove tvrdnje.
Nizozemska vlada ozbiljno shvata američke tvrdnje, ali takođe pruža otpor. Tokom posjete Washingtonu krajem juna, nizozemski ministar trgovine Sjoerd Sjoerdsma pokušao je uvjeriti Lutnicka, druge zvaničnike i članove Kongresa SAD-a da Vlada Nizozemske strogo provodi svoje kontrole izvoza, uključujući i tehnologiju EUV.
Sjoerdsma je u intervjuu za list The Economist 2. jula odbio iznijeti detalje o bilo kakvim razgovorima povodom Lutnickovih tvrdnji. Ipak, istakao je da Vlada Nizozemske trenutno ne vodi istragu tragom američkih optužbi.
“Da postoje stvari koje treba istražiti ili možda čak i procesuirati, mi bismo to očigledno učinili”, kazao je on.
Spor se, na prvi pogled, vrti oko toga ima li Lutnickova optužba ikakvog osnova. Iako nikakve informacije koje je podržavaju nisu javno objavljene, neki izvori upućeni u situaciju opisuju je kao nepotvrđenu, ali ne i neosnovanu.
Mnogi stručnjaci iz industrije smatraju krajnje nevjerovatnim da je kompletna ASML-ova EUV mašina isporučena Kini. Međutim, neki vjeruju da su povezane komponente mogle biti isporučene, možda preko ASML-ovih vlastitih dobavljača ili trećih strana.
Drugi smatraju da se problem vjerovatnije odnosi na ASML-ov izvoz starijih alata za duboku ultraljubičastu (DUV) litografiju u Kinu te pratećih dijelova i usluga, od kojih većina nije obuhvaćena izvoznim kontrolama. ASML-ov izvoz povezan s DUV tehnologijom u Kinu činio je trećinu prihoda kompanije u 2025. godini.
Šta Kina zapravo posjeduje
Iza ove kontroverze kriju se mnogo dublje razlike u pogledu tehnološkog napretka Kine i načina na koji bi zapadne vlade trebale reagovati. To naglašava i nedavna trvenja između Trumpove administracije i mnogih američkih saveznika, posebno u Evropi.
Pojedini američki zvaničnici vide Evropu kao popustljivu prema Kini. S druge strane, mnoge evropske vlade strahuju da Trumpova administracija podriva njihove ekonomske i sigurnosne interese dok istovremeno pokušava sklopiti vlastite povlaštene sporazume s Kinom.
Neki evropski zvaničnici i menadžeri brinu da Trumpova administracija pokušava prisiliti ASML i povezane kompanije da prebace veći dio svog poslovanja u SAD kako bi pomogli razvoju tamošnje industrije čipova.
Jedno od ključnih pitanja jeste koliko je Kina napredovala u izradi vlastite EUV mašine. Novinska agencija Reuters izvijestila je u decembru 2025. da je tim bivših ASML-ovih inženjera u Kini završio prototip EUV mašine početkom 2025. i da ga testira u strogo čuvanoj laboratoriji u Shenzhenu.
Iz ASML-a su poručili da ne mogu kontrolisati gdje bivši zaposlenici rade, ali da su oni obavezani ugovorima o povjerljivosti te da je kompanija u nekim slučajevima uspješno pokrenula pravne postupke zbog krađe poslovnih tajni.
Prototip još uvijek nije proizveo funkcionalne čipove, ali je Vlada Kine postavila cilj da ih počne proizvoditi do 2028. godine, navedeno je u izvještaju Reutersa. Većina stručnjaka iz industrije smatra da je to nerealno i da bi mogla proći decenija prije nego što Kina dobije potpuno funkcionalnu EUV mašinu.
Ipak, priznaju da Kina napreduje brže nego što se očekivalo u svom EUV projektu, kao i u nekim alternativnim tehnologijama.
Druga velika američka zabrinutost jeste inovativna upotreba DUV tehnologije u Kini. Kineske kompanije za proizvodnju poluvodiča, poput SMIC-a i Huaweija, pomjerile su granice tehnike poznate kao višestruko strukturiranje (multi-patterning), što im omogućava da koriste DUV tehnologiju za izradu logičkih čipova manjih od sedam nanometara, što je blizu samog vrha tehnoloških dostignuća.
Takvi čipovi su se ranije mogli praviti samo pomoću EUV mašina. Iako ta tehnika donosi veće troškove i više grešaka u poređenju s EUV alatima, pojedini američki stručnjaci vjeruju da bi ona mogla omogućiti Kini da proizvede milione naprednih čipova koji su joj potrebni da uhvati korak sa SAD-om u trci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji.
U međuvremenu, u Evropi preovladava stav da se takvi rizici moraju balansirati s potrebom zaštite i uvećanja ASML-ovih prihoda, uz istovremeno izbjegavanje odmazde iz Kine.
Sukob saveznika
Jedan od stubova američke reakcije je novi savez država uključenih u zapadne lance snabdijevanja umjetnom inteligencijom. Poznat pod nazivom Pax Silica, ovaj savez je pokrenut u decembru 2025. i ima za cilj podsticanje partnerstva i zajedničkih propisa u oblastima koje se kreću od energije i kritičnih minerala do napredne proizvodnje i modela umjetne inteligencije.
Savez je do sada dobio podršku 24 potpisnice, uključujući Evropsku uniju i Nizozemsku, koja je pristupila u junu, tokom posjete svog ministra trgovine SAD-u. To bi moglo olakšati dijeljenje vrhunske tehnologije među saveznicama i ujednačavanje izvoznih kontrola koje se odnose na EUV sisteme.
Američka inicijativa koja unosi više podjela jeste američki zakon MATCH Act, koji je predstavljen u aprilu uz dvostranačku podršku. Njime se ne bi samo blokirala prodaja DUV mašina Kini, već bi se ograničilo ASML-ovo pružanje usluga servisiranja, rezervnih dijelova i softverske podrške za stotine DUV mašina koje se tamo već nalaze.
Osim toga, zakonom bi se nizozemskoj i drugim savezničkim vladama dalo 150 dana da usklade svoje kontrole s američkim ili će se suočiti s mjerama u okviru Pravila o stranim direktnim proizvodima (Foreign Direct Product Rule).
To pravilo širi američku kontrolu i na strane proizvode koji koriste američku tehnologiju. Zbog toga ASML mora poštovati njihova pravila ili rizikuje ogromne kazne. Zagovornici smatraju da su takve mjere neophodne s obzirom na to da su u pitanju interesi nacionalne sigurnosti.
“Ne podržavam to da kompanije ljubazno molimo da ovo ne rade. Podržavam to da se zakonom zabrani da to rade”, izjavio Gregory Allen, bivši direktor za strategiju i politiku u Zajedničkom centru za umjetnu inteligenciju Pentagona, koji sada vodi firmu za istraživanje i savjetovanje. Nizozemci, kao i neki drugi saveznici, nisu saglasni s tim.
“Zakon MATCH Act je zaista nesretno rješenje iz naše perspektive”, kazao je Sjoerdsma.
Posebno je zabrinut zbog prijetnje ekstrateritorijalnom primjenom američkih zakona na nizozemske i savezničke kompanije.
“Vjerujemo da svaka zemlja može najbolje sama odlučiti koju tehnologiju njene kompanije trebaju razvijati i kakve sigurnosne rizike to može ili ne mora sa sobom nositi”, naveo je on.
Dodatni razlog za skeptičnost njegove vlade jeste kontradiktornost između zahtjeva za ograničavanje izvoza starijih DUV alata i pristanka Trumpove administracije da dozvoli izvoz Nvidijinih H200 AI čipova u Kinu. Oni se, naime, mogu proizvesti samo pomoću nekih od najsavremenijih EUV mašina.
Sjoerdsmu sada očekuju podjednako teški pregovori tokom planirane posjete Kini. Kina je osudila zakon MATCH Act i nedavno uvela propise koji joj daju ovlaštenja da kazni strane kompanije koje se pridržavaju američkih sankcija ili izvoznih kontrola.
Nizozemska se već suočava s posljedicama svoje odluke iz septembra prošle godine da preuzme kontrolu nad kompanijom Nexperia, nizozemskim proizvođačem čipova u kineskom vlasništvu, kako bi ga spriječila da preseli poslovanje u Kinu.
Kineska vlada je na to odgovorila blokiranjem izvoza Nexperije iz Kine, što je ozbiljno poremetilo evropske i japanske proizvođače automobila.
Tek početak borbe
Sukob oko Lutnickovih tvrdnji mogao bi se stišati, posebno ako Amerika ne podijeli prateće dokaze. Međutim, ovo je tek početak veće borbe za kontrolu nad umjetnom inteligencijom. I vjerovatno neće biti posljednji put da se ASML i njegova dragocjena tehnologija nađu na udaru, piše The Economist.
