Majoneza se najčešće pravi od žumanjaka, ulja, sirćeta i često senfa. Iako je često na lošem glasu zbog kalorija, masti i holesterola iz jaja, dijetetičarka Sophie Medlin kaže da nije sama po sebi problematična.
“Majoneza je na lošem glasu, nije inherentno loša”, navela je za Daily Mail dodajući da kašika majoneze u sendviču ili salati može imati mjesto u uravnoteženoj ishrani.
Prema njenim riječima, obična porcija od 15 grama ima oko 100 kalorija i 10 grama masti pa je kaloričnija od senfa ili drugih laganijih dodataka. Ipak, ako je napravljena od ulja bogatih nezasićenim mastima, može imati i određene nutritivne koristi. Medlin ističe da majoneza može pomoći apsorpciji vitamina topljivih u mastima, poput vitamina A, D, E i K, koji se prirodno nalaze u povrću.
Nisu sve vrste majoneze iste. Punomasna majoneza obično sadrži više kalorija, ali i zdravije vrste masti, dok lagane verzije imaju manje ulja, ali često sadrže škrob, zaslađivače i druge dodatke kako bi zadržale teksturu. Veganske varijante izbjegavaju jaja, ali njihova nutritivna vrijednost zavisi od vrste ulja i nivoa prerade, dok japanska Kewpie majoneza nije nužno zdravija, već je prvenstveno drugačijeg okusa.
No, na umu biste trebali imati nekoliko činjenica. Domaća majoneza sadrži sirova jaja pa zahtijeva strogo poštivanje pravila sigurnosti hrane kako bi se smanjio rizik od trovanja. Poseban oprez preporučuje se trudnicama i osobama oslabljenog imuniteta.
Medlin navodi i da osobe koje uzimaju varfarin, lijekove za snižavanje holesterola ili terapije za mršanje poput orlistata trebaju paziti na količinu, dok majoneza može biti neodgovarajuća i za ljude alergične na jaja ili soju.
“Najzdraviji pristup nije da je potpuno prestanete jesti, nego da je birate svjesno i koristite štedljivo”, poručila je.
