Sve češće presude protiv novinara u Bosni i Hercegovini otvaraju pitanje – štite li sudovi pravo na ugled ili guše slobodu izražavanja? Kada se i tekstovi zasnovani na dokumentima i izjavama nadležnih institucija proglašavaju klevetom, a sudske odluke rezultiraju brisanjem sadržaja s portala – gdje je granica između prava i pritiska? Kakve posljedice takvi trendovi ostavljaju na rad novinara i pravo javnosti da zna? O tome govorimo povodom okruglog stola koji organizuju Centar za istraživačko novinarstvo i BIRN BiH. Denis Džidić i Leila Bičakčić bili su gosti Novog dana.
“Presude protiv novinara sve češće odstupaju od evropskih standarda”
Leila Bičakčić kaže da se godinama činilo kako Bosna i Hercegovina ide u pravcu usklađivanja prakse u predmetima klevete sa evropskim standardima, ali da se posljednjih godina taj trend mijenja.
„Godinama smo bili pod dojmom da sve ide u dobrom pravcu. Djelovalo je kao da se praksa harmonizira sa evropskom praksom. Međutim, to u posljednjih nekoliko godina definitivno ne možemo tvrditi“, rekla je Bičakčić.
Podsjetila je na uvođenje krivičnih sankcija za klevetu u Republici Srpskoj, ali i na sve veći broj presuda protiv novinara i medija.
„Imali smo i ranije zahtjeve za uklanjanjem sadržaja zbog prava na zaborav ili brisanja činjenica iz krivične evidencije, ali sada imamo institucionalizovanu cenzuru koja ide u pravcu uklanjanja kompletnog teksta koji je sudskom presudom označen kao klevetnički“, navela je.
Dodaje da analiza pravne ekspertice, predstavljena na okruglom stolu, pokazuje da su pojedine presude u direktnoj suprotnosti sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
„Presuda ide u potpunu kontru sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja je dio našeg ustavnog sistema“, rekla je Bičakčić.
“Pravna lica sada imaju i ‘duševnu bol’”
Na pitanje na čemu se temelje takve presude ako nema elemenata klevete, Bičakčić odgovara da sudovi prihvataju argumente da kompanije trpe štetu po ugled i „povrijeđene osjećaje“.
„To su nova tumačenja u kojima imate pravna lica koja mogu imati emotivni stres i trpiti duševnu bol. Dakle, sve ono što zakon ne prepoznaje, sud je sebi dao za pravo da tumači“, rekla je.
Ističe da je u predmetima za klevetu došlo do potpune inverzije tereta dokazivanja.
„Sada smo mi u poziciji da moramo dokazivati da je apsolutno sve tačno, a nisu oni ti koji moraju dokazivati šta je eventualno netačno“, upozorila je.
Denis Džidić dodaje da se svaka percipirana šteta po ugled kompanije unaprijed smatra dokazanom.
„Bilo šta što oni percipiraju kao loše za njihov ugled smatra se dokazanim, bez obzira na to da li je tačno, da li spada u slobodu izražavanja ili predstavlja mišljenje zasnovano na činjenicama“, rekao je Džidić.
“Pravosuđe se udaljava od preporuka Evropskog suda”
Džidić smatra da domaće pravosuđe sve više odstupa od standarda Evropskog suda za ljudska prava.
„Naše pravosuđe se apsolutno sklanja od onoga što su jasne preporuke Evropskog suda za ljudska prava“, rekao je.
Dodaje da zabrinjava i izostanak dijaloga između pravosuđa i medijske zajednice.
„Htjeli smo razgovarati o institucionalnom problemu koji se dešava u desetinama i stotinama slučajeva, ali apsolutno nema interesa. Niko iz VSTV-a nije imao vremena da sjedne i razgovara o tome kako harmonizirati praksu sa evropskim standardima“, naveo je.
“Javne ličnosti moraju trpjeti veći stepen nadzora”
Govoreći o evropskim standardima, Džidić ističe da postoji jasna razlika između izvještavanja o privatnim osobama i javnim funkcionerima ili osobama povezanim s javnim novcem.
„Ne možete jednako posmatrati osobu koja radi u maloj privatnoj firmi i premijera kantona ili nekoga ko raspolaže javnim novcem“, rekao je.
Podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava odavno zauzeo stav da politički eksponirane osobe moraju prihvatiti veći stepen javnog nadzora.
„Ako sami odlučite da budete političar ili radite sa javnim novcem, morate biti spremni na daleko veći stepen otvorenosti i nadzora“, rekao je Džidić.
“Novinari mogu pogriješiti ako djeluju u dobroj vjeri”
Govoreći o slučajevima uklanjanja tekstova sa portala, Bičakčić navodi da se sudovi pozivaju na činjenicu da su novinari koristili informacije iz prvostepenih presuda koje nisu bile pravosnažne.
„Sud kaže da se ne može koristiti presuda koja nije pravosnažna, što je opet u koliziji sa evropskim standardima“, rekla je.
Podsjeća da praksa Evropskog suda za ljudska prava dozvoljava i objavljivanje netačnih informacija ukoliko su novinari postupali u dobroj vjeri.
„Evropski sud kaže da novinari mogu objaviti i netačne informacije ako su djelovali u dobroj vjeri i ako im nije bila namjera da objave neistinu“, navela je Bičakčić.
Dodaje da je reforma pravosuđa u BiH trajala decenijama i da su sudije i tužioci prošli brojne međunarodne obuke.
„Evropska konvencija je dio našeg ustavnog sistema i njene odredbe su iznad svakog drugog zakona“, podsjetila je.
“Nedostaje volja za reformu pravosuđa”
Džidić smatra da posljednjih godina postoji očigledan nedostatak volje za reformu pravosuđa, posebno kada je riječ o provjerama imovine sudija i tužilaca.
„Sistem je u velikoj mjeri obesmišljen i drži se pod kontrolom VSTV-a kako ne bi bio nezavisan kako je prvobitno zamišljen“, rekao je.
Dodaje da je Evropska unija zbog toga odbila finansirati pojedine procese.
„To je otišlo toliko daleko da je Evropska unija vrlo jasno rekla: ‘Mi to nećemo plaćati’“, naveo je Džidić.
“Presude proizvode autocenzuru”
Bičakčić upozorava da ovakve presude direktno utiču na autocenzuru među novinarima.
„Zašto bi se bilo koji novinar upustio u temu koja ga može finansijski ili profesionalno ugroziti?“, upitala je.
Ističe da su novinari često suočeni s moćnim političkim i ekonomskim centrima moći, zbog čega sve više biraju „sigurnije“ teme.
„Malo-pomalo gubimo kritički osvrt novinara“, rekla je.
Dodaje da su izmjene zakona u Republici Srpskoj i uvođenje krivičnih sankcija dodatno pojačali strah među novinarima.
„Ne mora vas niko ni kazniti. Dovoljna je svijest da možete doći u opasnost i da možete izgubiti finansijsku sigurnost. To je vrlo efikasan institucionalni mehanizam da počnete birati jednostavnije teme“, zaključila je Bičakčić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
