Nesuglasice između Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i Evropske unije zbog angažmana vanjskih stručnjaka za nadzor provjere imovine sudija i tužilaca ponovo su otvorile pitanje reforme pravosuđa, transparentnosti i evropskog puta Bosne i Hercegovine.
O tim temama u Novom danu govorili su Denis Džidić, urednik BIRN-a BiH, i Demirel Delić, šef Kabineta predsjednika VSTV-a BiH. Dok Džidić tvrdi da je VSTV jednostrano promijenio ranije dogovorena pravila i doveo u pitanje mehanizme vanjskog nadzora, Delić ističe da VSTV postupa u skladu sa zakonom i da nije ugrozio rad Odjela za provjeru imovinskih kartona.
Delić: Odjel nastavlja raditi, vanjski stručnjaci nisu njegov sastavni dio
Govoreći o ostavkama vanjskih stručnjaka koje je imenovao VSTV, Delić je pojasnio da oni nisu dio samog Odjela za provođenje postupka po izvještajima.
„Odjel za provođenje postupka po izvještajima trenutno broji osam zaposlenika. Vanjski stručnjaci nisu sastavni dio odjela. Tačno je da je VSTV imenovao dva vanjska stručnjaka koji su podnijeli ostavke, ali odjel ostaje sa osam zaposlenika i nastavlja rad“, rekao je Delić.
Prema njegovim riječima, VSTV-u se zamjera što je, kako kaže, koristilo ovlaštenja koja su mu već propisana Zakonom o VSTV-u.
„Zakonom je propisano da isključivo VSTV imenuje vanjske stručnjake i samostalno uređuje postupak njihovog imenovanja. Vijeću se sada spočitava da je upravo koristilo nadležnosti koje mu zakon daje“, naveo je.
Džidić: Pravila su promijenjena nakon kritika vanjskih posmatrača
Džidić smatra da je problem nastao nakon što je VSTV odlučio izmijeniti model koji je ranije usaglašen s Evropskom unijom.
„Koncept vanjskih posmatrača dogovoren je s VSTV-om prije dvije godine. Svi članovi Vijeća glasali su za taj model i način izbora vanjskih stručnjaka. Nakon toga su odlučili da jednostrano izmijene pravilnik jer im se više nisu sviđale kritike vanjskih posmatrača o načinu na koji se provjeravaju imovinski kartoni“, rekao je Džidić.
Podsjetio je da su za raniji model glasali i pojedini članovi VSTV-a koji ga danas osporavaju.
Spor oko izbora vanjskih stručnjaka
Delić tvrdi da je povod za izmjene pravilnika bio prijedlog jednog kandidata kojeg je podržala Evropska unija.
„VSTV je 2025. godine zaprimio prijedlog za imenovanje stručnjaka koji nije imao iskustvo u provjeri imovinskih kartona niti minimalne kvalifikacije koje smo smatrali potrebnim. Također smo saznali da postupak njegove selekcije nije proveden kroz transparentnu javnu proceduru“, kazao je Delić.
S druge strane, Džidić smatra da se spor mogao riješiti bez promjene cijelog sistema.
„Čak i da je problem bio u jednoj osobi, Evropska unija je poručila da je spremna razgovarati o tome. Umjesto toga, VSTV je promijenio kompletan sistem i stavio pod svoju nadležnost izbor vanjskih saradnika koji bi trebali nadzirati njihov rad“, rekao je.
Transparentnost imovinskih kartona
Jedna od tema razgovora bila je i provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija.
Delić je naveo da je gotovo kompletno pravosuđe dostavilo tražene podatke.
„Devedeset devet posto nosilaca pravosudnih funkcija dostavilo je izvještaje o imovini i interesima. Oni koji to nisu učinili procesuirani su kroz disciplinske ili prekršajne postupke“, rekao je.
Objasnio je da je objava podataka usporena nakon intervencije Agencije za zaštitu ličnih podataka.
„Agencija je stopirala online dostavu izvještaja, pa se oni sada unose manuelno, što značajno usporava proces. Međutim, od 2026. godine svi izvještaji će se dostavljati elektronski i moći će biti objavljeni gotovo odmah“, kazao je.
Džidić: Proces se razvlači i gubi smisao
Džidić smatra da je VSTV imao mogućnost da ubrza digitalizaciju procesa.
„Da je postojala stvarna namjera da se ovo pitanje riješi brzo i transparentno, sudijama i tužiocima mogao se dati mnogo kraći rok za pribavljanje elektronskog potpisa. Ovako se proces razvlači i obesmišljava“, rekao je.
Posebno je ukazao na pitanje provjere imovine bračnih partnera sudija i tužilaca.
„Više od 15 posto sudija i tužilaca ima situaciju da bračni partner ne želi dostaviti podatke o svojoj imovini. To nije nelogično nego alarmantno“, naveo je.
Evropski put BiH i upozorenja iz Brisela
Jedna od najoštrijih razmjena mišljenja odnosila se na upozorenja Evropske unije da bi spor oko vanjskog nadzora mogao uticati na evropski put Bosne i Hercegovine.
Džidić smatra da je VSTV doveo zemlju u problematičnu situaciju.
„Jedan od najviših funkcionera iz Brisela upozorio je da bi evropski put Bosne i Hercegovine mogao biti doveden u pitanje zbog poteza VSTV-a. Pitanje je otkud VSTV-u pravo da blokira evropski put zemlje zato što mu se ne sviđa vanjski nadzor“, rekao je.
Delić odbacuje tvrdnje o sukobu s Evropskom unijom.
„Mi nemamo nikakav sukob s Evropskom unijom. To jesu naši partneri. Ove sedmice poslali smo dopis Briselu s ciljem da se ponovo uspostavi stručni dijalog i pronađe rješenje zasnovano na argumentima“, kazao je.
Različiti pogledi na stanje reformi
Džidić smatra da reforme u pravosuđu ne daju očekivane rezultate.
„Ne vidim da se dešavaju velike reformske promjene. Imamo niz afera u Tužilaštvu BiH, brojne probleme i izostanak jasne reakcije regulatora“, rekao je.
Delić, međutim, tvrdi da je sadašnje rukovodstvo VSTV-a pokrenulo važne procese.
„Formiran je POSKOK nakon 11 godina, uspostavljen je odjel za provjeru imovinskih kartona, sačuvan je pravosudni sistem tokom političkih pritisaka, suspendovan je predsjednik Suda BiH i smijenjen glavni tužilac Tužilaštva BiH. To su konkretni primjeri promjena“, naveo je.
O odnosu medija i pravosuđa
Na kraju emisije sagovornici su se složili da je dijalog između medija i pravosuđa neophodan, iako postoje neslaganja oko pojedinih pitanja.
Džidić je ocijenio da je sadašnji saziv VSTV-a napravio određene pomake kada je riječ o transparentnosti rada, ali da i dalje postoji problem strateškog komuniciranja u kriznim situacijama.
„Ne postoji prirodni antagonizam između novinara i pravosuđa. Problem nastaje kada institucije ne komuniciraju dovoljno otvoreno o temama koje izazivaju veliko interesovanje javnosti“, rekao je.
Delić je poručio da pravosuđe može napredovati samo kroz dijalog i kritiku.
„Pravosuđe može biti bolje i može napredovati osluškujući kritike medija, istraživačkih novinara, stručne i međunarodne zajednice. Svaka analiza i svaki tekst doprinose preispitivanju naših stavova i zaključaka“, zaključio je Delić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama

