Proljeće donosi više boravka na otvorenom, ali i nove dileme za roditelje. Kihanje, kašalj i curenje nosa često izgledaju isto, pa mnogi ne znaju da li je riječ o alergiji, prehladi ili virusu. Uz to, stalno se otvara i pitanje imuniteta djece — šta ga zaista jača, a šta je samo uvriježen mit. Pedijatrica Aleksandra Vladičić pojašnjava koje simptome roditelji ne bi smjeli zanemariti, kada je vrijeme za pregled i zašto pretjerana sterilnost, duvanski dim i nedostatak kretanja mogu više štetiti dječijem zdravlju nego što mnogi misle.
Alergija i virus često izgledaju isto
Vladičić ističe da dilema roditelja da li je riječ o alergiji ili virusnoj infekciji nije nimalo neobična, ali upozorava da razliku nije uvijek lako napraviti ni pedijatrima.
“Zaista je dilema kod roditelja uvijek prisutna da li je u pitanju kod djeteta alergija ili neka virusna infekcija, pogotovo ukoliko ti simptomi dugo traju, što se kod djece dešava često, ili ako se često ponavljaju, što je opet uobičajeno ukoliko je dijete u kolektivu”, rekla je Vladičić.
Dodaje da simptomi često nisu jasno razdvojeni i da se preklapaju.
“Samo to diferenciranje da li je u pitanju alergija ili virusna infekcija nije ponekad lako ni nama pedijatrima, a ne roditeljima, zato što simptomi nisu jasni i nisu jasno podijeljeni. Preklapaju se tako da virusne infekcije i alergijske reakcije mogu imitirati jedna drugu”, pojasnila je.
Ipak, kada su simptomi izraženiji, sumnja na alergiju je jasnija.
“Jasni simptomi alergije su kihanje, pojačana bistra sekrecija iz nosa, nije prisutna temperatura i simptomi duže traju od petnaest dana. Nama je lako kada roditelj kaže da dijete često kiše, da ga svrbi nos ili uši, ili da se simptomi pogoršaju kada izađe vani ili da se uvijek javljaju, recimo, u aprilu”, rekla je.
Alergija se nekad krije iza upala uha
Pedijatrica upozorava da se alergija kod djece ne mora uvijek ispoljiti na uobičajen način.
“Često se desi da ni nama na prvom pedijatrijskom pregledu ne bude jasno da se radi o alergijskoj reakciji, nego i mi mislimo da je u pitanju virus. Imamo djecu koja često imaju samo upale uha, odnosno učestale upale uha. Mi mislimo da je možda u pitanju uvećana adenoida ili da su česte virusne infekcije, a ustvari u podlozi svega toga zna stajati alergija”, navela je.
Djeca danas jesu češće alergična
Na pitanje da li su djeca danas češće alergična nego ranije, Vladičić odgovara potvrdno i kao jedno od mogućih objašnjenja navodi takozvanu higijensku hipotezu.
“Jeste, dosta je češće nego ranije i kako godine prolaze imamo sve veći broj senzibilizirane djece na različite alergene. Po meni je nekako ta higijenska hipoteza najtačnija i odnosi se na to da mi od samog rođenja djeteta trudimo se da mu napravimo neku sterilnu sredinu oko njega, pa sve čistimo i sterilizujemo da bismo ga zaštitili od virusnih i bakterijskih infekcija”, rekla je.
Prema njenim riječima, pretjerana sterilnost može imati i suprotan efekat.
“Dijete kada prvi put dođe u kontakt s nekim alergenom, da li je to kućna prašina, grinje ili pelud, pojačano reaguje na ono na što nije naviklo, a što smo mi odstranili tim silnim pranjem i sterilizacijom oko djeteta”, istaknula je.
Dodaje da i iskustvo s kućnim ljubimcima ide u prilog tome.
“Poznato je da djeca koja su odrasla s kućnim ljubimcima imaju manje alergija. Mislim, to nam sve govori”, rekla je.
Roditelji danas češće dolaze ljekaru
Vladičić smatra da su roditelji danas znatno zabrinutiji nego ranije i da se za mnoge simptome javljaju pedijatru ranije nego što je to nekada bio slučaj.
“Mislim da su u odnosu na prije deset ili petnaest godina roditelji puno više zabrinuti i više dolaze pedijatrima i za neke bezazlene simptome. Koliko god je internet dobar za neke stvari, tako je tu i da preplaši roditelje. Ako ukucaju simptome na ChatGPT ili Google, izađe niz simptoma koji su obično predimenzionirani. Roditelji se uplaše i dolaze stalno zbog simptoma zbog kojih ranije nisu dolazili”, rekla je.
Nije svaka temperatura razlog za pregled
Govoreći o povišenoj temperaturi, Vladičić naglašava da se roditelji često previše plaše.
“Uvijek kažemo: ako dijete ima povišenu tjelesnu temperaturu, imamo zdravo dijete, znači bez nekih komorbiditeta, bez astme, bez učestalih bronhijalnih opstrukcija i srčanih mana. Ako takvo dijete normalno pije, uzima tečnost, normalno jede i van tih skokova temperature ponaša se uobičajeno, raspoloženo je, to nije razlog da se dolazi na pedijatrijski pregled prva tri do četiri dana te bolesti”, rekla je.
Posebno naglašava da temperatura sama po sebi nije neprijatelj.
“Nemojte da se toliko plašite temperature. Taj strah kod roditelja od povišene tjelesne temperature je prevelik. Tjelesna temperatura je ustvari znak odbrane organizma, znak da je dječiji organizam došao u kontakt s nečim što mu je strano i na što stvara imunitet. Temperatura je njegova borba”, kazala je.
Dodala je da se kod zdrave djece temperatura uglavnom ne bi trebala spuštati ispod 38,5 stepeni.
“Ako dajemo antipiretik, dajemo ga u dozi koja ide na kilogram tjelesne mase djeteta i dajemo ga kod temperature koja je iznad 38,5. Ovdje govorimo o zdravoj djeci”, rekla je.
Kolektiv donosi i češće bolesti
Posebno iscrpljujuć period za roditelje, kaže Vladičić, dolazi kada dijete krene u kolektiv.
“Ako smo imali dijete koje je bilo kod kuće cijeli predškolski uzrast i nije pohađalo vrtić, tu djecu taj period učestalog obolijevanja čeka u školi, u prvom i drugom razredu. U gradskoj sredini djeca su obično uključena u kolektiv, nekada čak i sa godinu dana. Ta djeca su u prvih šest mjeseci do godinu dana stalno na pedijatrijskim pregledima”, pojasnila je.
Dodaje da to ne mora značiti ozbiljan problem, nego fazu izgradnje imuniteta.
“To je obično period koji traje šest mjeseci, pa i godinu dana i koji zaista roditelje psihički iscrpi. Ali moramo biti svjesni da je to nešto što je normalno i što će proći. To je ustvari izgradnja imuniteta koji će kasnije da funkcioniše savršeno”, rekla je.
Imunitet se gradi mnogo prije bolesti
Vladičić naglašava da se o dječijem imunitetu ne može govoriti samo kada se dijete razboli.
“Imunitet i izgradnja imuniteta kod djeteta zaista su jedan kompleksan i dug proces na kojem trebamo raditi i prije začeća tog djeteta”, istakla je.
Navodi da su važni zdravi roditelji, zdrava trudnoća, način poroda, dojenje, pravilno uvođenje nemliječne ishrane, dovoljno sna, kretanja i zdrave životne navike.
“Važno je da djeca dovoljno izlaze na svjež zrak, da se dovoljno kreću, da se navikavaju na zdrave namirnice i da vodimo računa o tome. Sve su to stvari koje zaista utiču na dječiji imunitet”, rekla je.
Suplementi nisu čarobni štapić
Kada je riječ o suplementima, Vladičić kaže da oni mogu pomoći, ali ne mogu nadomjestiti loše navike.
“Suplementacija sama po sebi, recimo vitaminom D, nešto je što je obavezno u dojenačkom periodu, kada se beba rodi pa do godinu dana, pa i do pet godina dok dijete raste i razvija se. Međutim, često imamo situacije u praksi gdje djeca se ne hrane zdravo, nemaju pravilne prehrambene navike i nemamo dovoljno vremena da spremamo zdrave obroke”, rekla je.
Dodaje da suplementi mogu biti podrška, ali ne i zamjena za osnovu.
“To su sredstva koja zaista mogu da utiču na imunitet, da dijete bude manje iscrpljeno, da u nekom periodu, ako se uzimaju dovoljno dugo, rjeđe obolijeva i da kliničke slike nisu toliko teške. Međutim, trebamo znati da to nije čarobni štapić i da bez pravilnih higijenskih navika i zdravog stila života to nije dovoljno”, naglasila je.
Duvanski dim ozbiljno ugrožava zdravlje djece
Vladičić upozorava i na još jedan čest problem — izloženost djece cigaretama.
“Kada bi roditelji bili svjesni koliko duvanski dim može da napravi problema djeci, nikada ne bi zapalili cigaretu pored djeteta i ne bi ih vodili u kafiće. Duvanski dim provocira bronhoopstrukcije i kašalj kod djece, potiče teže slike virusnih infekcija i to je jedan od najvećih faktora rizika za često obolijevanje i česte bronhoopstrukcije”, rekla je.
Dodaje da se pušenje često doživljava kao lična navika roditelja, a ne kao opasnost za dijete.
“Ne možemo očekivati da dijete bude zdravo, da ne kašlje i da nemamo zdravstvene probleme kod djeteta ukoliko roditelji puše u stanu, u prostoriji gdje djeca borave ili ukoliko su djeca u kafićima u zatvorenom prostoru”, poručila je.
Ekrani, manjak kretanja i boravak u zatvorenom
Prema riječima pedijatrice, jedan od velikih problema današnjice je i sve manje kretanja i boravka djece u prirodi.
“Djeca su često za ekranima. Boravak napolju i bavljenje sportskim aktivnostima u posljednje vrijeme postali su nešto što se i ne podrazumijeva. To je zaista nešto što je broj jedan za razvoj djeteta, ako govorimo i o imunitetu, ali i uopšte o rastu i razvoju i psihičkom razvoju djeteta”, rekla je.
Najčešće greške roditelja kada je dijete bolesno
Za kraj, Vladičić poručuje da roditelji moraju imati strpljenja, ali i ne vraćati dijete prerano u kolektiv.
“Djeca su u tom periodu uključenja u kolektiv češće bolesna i ne trebaju bolesna odlaziti u kolektiv, i zbog sebe i zbog druge djece”, rekla je.
Dodaje da dijete nakon bolesti mora imati dovoljno vremena da se oporavi.
“Nakon tog perioda kada se dijete izliječi, recimo ako govorimo o djetetu koje je u vrtiću, ono treba da bude dovoljno dugo kod kuće da se lijepo oporavi pa da ponovo krene u kolektiv. Kada vratimo iscrpljeno dijete, naravno da će prva sljedeća, makar i malo drugačija bakterija ili virus, ponovo dovesti do infekcije”, upozorila je.
I na kraju, poruka roditeljima je jednostavna: djeca uče gledajući odrasle.
“Ne možemo očekivati da, ako mi jedemo hamburgere i pušimo, naše dijete bude drugačije, jer jednostavno mi smo primjer djeci. Djeca nas gledaju i kada ne mislimo da nas gledaju”, zaključila je Vladičić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
