Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto poručio je danas sa Samita o investicijama u prometnu infrastrukturu u Solunu da Bosna i Hercegovina, uz paralelni nastavak izgradnje cestovne mreže, mora daleko ozbiljnije pristupiti pripremi i realizaciji investicija u željeznički sektor.
Govoreći na panelu koji je bio posvećen novim investicionim prilikama za unapređenje regionalne povezanosti, Forto je naglasio da je razvoj željezničke infrastrukture jedan od ključnih preduslova za dugoročnu konkurentnost i ekonomski razvoj cijele države.
“Budućnost Zapadnog Balkana gradit će se kroz snažnije povezivanje. Niste ozbiljna država ako ne ulažete značajno u željeznice. Dok realizujemo velike cestovne projekte, istovremeno moramo pripremati naredni ciklus investicija u željezničku infrastrukturu”, istakao je Forto.
Ministar je upozorio na gorući problem s kojim se Bosna i Hercegovina trenutno suočava. Iako u našoj zemlji postoji čak 1.000 kilometara pruga koje zahtijevaju hitnu obnovu i modernizaciju, ključna prepreka leži u nedostatku dokumentacije.
Forto je naglasio da BiH trenutno nema spremnih projekata koji bi se mogli odmah ponuditi međunarodnim kreditorima i fondovima. Zbog toga je apelovao na nadležne institucije da hitno i ozbiljno pristupe pripremi dokumentacije kako bismo spremno dočekali predstojeći investicioni talas. Pored toga, istakao je i važnost uloge Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija, koje moraju nastaviti podsticati ulaganja u ovaj sektor, jer bez modernih pruga nema ni ozbiljnog ekonomskog razvoja.
Kao pozitivan primjer i smjer u kojem se mora ići, Forto je izdvojio regionalne projekte. Podsjetio je da Bosna i Hercegovina i Srbija trenutno aktivno rade na projektu željezničkog povezivanja dvije zemlje.
Ovaj koridor je od strateškog značaja jer prolazi kroz neka od najnaseljenijih i industrijski najrazvijenijih područja u Bosni i Hercegovini, što bi direktno olakšalo i pojeftinilo transport robe i privrednu saradnju.
Samit u Solunu organizovali su Prometna zajednica, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investiciona banka (EIB). Događaj je okupio ministre resornih ministarstava, predstavnike evropskih institucija, međunarodnih finansijskih organizacija, kao i privatni sektor, s ciljem ubrzanja ulaganja u infrastrukturu Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije.
