Naime, u ishrani se razlikuju četiri osnovne vrste masti: mononezasićene, polinezasićene (među koje spadaju omega-3 masne kiseline), zasićene i trans masti.
Preporuka je da se u svakodnevnoj ishrani prednost daje namirnicama koje sadrže nezasićene masti, dok bi unos zasićenih i trans masti trebalo ograničiti. Jednostavno pravilo koje se često koristi jeste: više nezasićenih masti, umjereno zasićenih i što manje trans masti.
Trans masti su se ranije najčešće nalazile u industrijski prerađenoj hrani, ali su danas znatno manje prisutne u ishrani. Zasićene masti se nalaze u namirnicama životinjskog porijekla poput mesa i mliječnih proizvoda, kao i u određenim biljnim izvorima, kao što je kokos. Iako ih nije potrebno potpuno izbjegavati, unos bi trebao biti ograničen.
Namirnice bogate zdravim mastima
Maslinovo ulje i ulje avokada spadaju među najkvalitetnije izvore nezasićenih masti i često se koriste u svakodnevnoj pripremi hrane, od kuhanja do pripreme salata.
Orašasti plodovi poput badema, oraha, pistaća i kikirikija sadrže kombinaciju zdravih masti, ali i vlakna i prirodne antioksidanse koji doprinose boljoj ravnoteži ishrane.
Masna riba, uključujući losos, sardine, skušu, pastrmku i inćune, važan je izvor omega-3 masnih kiselina, koje se povezuju s boljom funkcijom srca i mozga.
Kada su u pitanju mliječni proizvodi, jogurt i kefir od punomasnog mlijeka sadrže prirodne masti koje u umjerenim količinama mogu biti dio uravnotežene prehrane, posebno ako se biraju varijante bez dodatog šećera.


