Kako ističu u saopštenju, ideje Vlade FBiH su već odbili pojedini sudovi, odnosno Općinski i Kantonalni sud.
“To je priča bez dokaza, finansijskog plana i idejom da upravljaju našim kapitalom. To nikada nećemo prihvatiti i to nisu prijedlozi rješenja koja se mogu smatrati ozbiljnim. Nažalost, ni nakon jučerašnjih i današnjih razgovora nismo vidjeli finansijski, poslovni niti operativni plan koji bi pokazao na koji način bi se integralna proizvodnja mogla ponovo pokrenuti i dugoročno održati. Umjesto toga, i dalje dominira populistički pristup, obećanja koja nemaju nikakav osnov i očekivanja koja su nerealna”, istakli su.
Navode dalje da će Vlada FBiH i Sindikat radnika Nove željezare Zenica okriviti većinske vlasnike za ovu situaciju.
“Svjesni smo da će Vlada FBiH i Sindikat tražiti krivce u većinskim vlasnicima i na taj način pravdati svoje loše poteze. Uporno ignorišu sva sudska vještačenja, ekološke, tržišne i tehnološke aspekte i uporno forsiraju nešto što je neodrživo. Vrijeme je da svi shvate i prihvate da je integralna proizvodnja završena era proizvodnje čelika, neće biti ponovo pokrenuta i da je vrijeme započeti novu eru proizvodnje na elektrolučnoj peći”, naveli su.
Objavili su i nekoliko detalja iz ovih razgovora, navodeći da je prijedlog Vlade FBiH bio da se fabrika uzme u najam i da upravljaju postojećim zalihama gotovih proizvoda i troske.
“Očito je da Vlada FBiH nikada nije bila spremna da izdvoji finansijska sredstva za svoje ambiciozne najave o pokretanju integralne proizvodnje, već je računala na korištenje našeg kapitala. Nova Željezara Zenica je jasno odbila prijedloge koji podrazumijevaju raspolaganje imovinom i kapitalom Društva bez jasnog finansijskog pokrića i održivog poslovnog plana. Podsjećamo, naša Ponuda za davanje u najam kompletne Nove Željezare Zenica od 16. jula 2026. važila je isključivo radi obavljanja integralne proizvodnje čelika, pod uslovom da Vlada FBiH putem povezanog društva preuzme sve radnike Nove Željezare Zenica i o svom trošku organizuje integralnu proizvodnju čelika. Na to Vlada FBiH očito nije bila spremna. Ukoliko postoji stvarna namjera pokretanja integralne proizvodnje, ona mora biti zasnovana na vlastitim finansijskim sredstvima, a ne na raspolaganju zalihama i kapitalom Nove Željezare Zenica. Sami kupite koks, rudu i sve potrebno, a ne od našeg novca. Kada proizvedete gotove proizvode i trosku, onda ih možete prodavati”, istakli su.
Dalje navode da je iz Vlade FBiH stigao prijedlog da kupe fabriku po cijeni po kojoj su je kupili aktuelni vlasnici, što je odbačeno kao neosnovano.
“Vlada FBiH je imala priliku da stekne vlasnički udio pod tržišnim uslovima kada se za to ukazala prilika, ali je to propustila. Cijenu imovine ne određuju politički prijedlozi, već njeni većinski vlasnici, koji imaju puno pravo da samostalno odlučuju o svojoj imovini. Nakon ignorisanja prava preće kupovine od prethodnih vlasnika, mogućnosti povećanja vlasničkog udjela, pokušaja nametanja rješenja kroz lex specialis i vanrednu upravu, te odbijanja ponude za najam fabrike bez naknade, smatramo da su iscrpljene sve razumne opcije koje smo stavili na raspolaganje. Zbog toga želimo nedvosmisleno istaknuti da fabrika nikada nije bila na prodaju niti će biti predmet razgovora o prodaji”, istakli su.
Govorili su i o pitanjima radnika, rekavši kako će svim radnicima biti uredno isplaćene plate. Komentarisali su i svoj raniji poziv na stečajni postupak.
“Stečajni postupak predstavlja zakonom predviđeni mehanizam za novi početak, kroz reorganizaciju poslovanja, raskid štetnih ugovornih odnosa i stvaranje pretpostavki za održiv i realan razvoj kompanije u budućnosti. Podsjećamo da su regres za sve radnike i otpremnine za penzionisane radnike ranije isplaćivani putem modela koji je ponudio Advokatski ured Radovanović kroz otkup potraživanja uz minimalnu proviziju od tri posto, a sve s ciljem da se radnicima izađe u susret i omogući da regres i otpremnine ne ulaze u stečajnu masu. Uprkos tome, predstavnici Sindikata su javno iznosili teške optužbe i uvrede, kako prema advokatu, tako i prema većinskim vlasnicima. Također napominjemo da je još 21. aprila 2026. Sindikat uputio zahtjev za pokretanje postupka zbrinjavanja radnika i neophodne isplate, uključujući otpremnine za višak radnika, zbog najavljene obustave postrojenja integralne proizvodnje. U skladu s tim, 14. maja 2026. pokrenut je postupak konsultacija za utvrđivanje tehnološkog viška. Konsultacije nisu okončane jer Sindikat nije prihvatao utvrđivanje tehnološkog viška, osporavajući zakonitost postupka i tražeći prolongiranje zbog prijedloga za uvođenje vanredne uprave”, istakli su.
Navode i da su nudili mogućnost dogovora za isplatu otpremnina prije stečajnog postupka za radnike koji bi bili višak, ali da “Sindikat nije bio spreman prihvatiti ponuđena rješenja niti postići dogovor”.
Situaciju je komentarisao i generalni direktor Nove Željezare Zenica Ahmed Hamzić, koji je istakao da budućnost fabrike ne vidi u pokušajima oživljavanja ekonomski neodržive integralne proizvodnje, već u stvaranju uslova za realizaciju novih investicija.
“Ukoliko Vlada Federacije BiH zaista želi pomoći radnicima, Zenici i kompletnoj državi BiH, mnogo korisnije bi bilo da se fokusira na stvaranje poslovnog ambijenta za realizaciju investicije u novu elektrolučnu peć vrijednu oko 400 miliona KM. Potrebne su mjere u vidu zabrane izvoza starog željeza koje će osigurati sirovinsku bazu, ubrzati investicione procese i omogućiti postepeni povratak što većeg broja radnika u proizvodnju. Time bi Bosna i Hercegovina zadržala proizvodnju čelika, ali na principima zelene energije i tehnologije koje danas koriste razvijene evropske zemlje”, rekao je.
Hamzić je naglasio da je svima jasno da integralna proizvodnja više nema ekonomsku perspektivu, što je dokazano i kroz sudska vještačenja, te da se i Vlada i Sindikat moraju prilagoditi realnim tržišnim okolnostima.
“Došlo je vrijeme da se okrenemo novim tehnologijama koje su ekološki prihvatljive, ekonomski održive i koje radnicima nude bolje i sigurnije uslove rada. Budućnost Nove Željezare nije u vraćanju na modele iz prošlosti, već u izgradnji modernog Industrijsko-logističkog parka sa ciljem dugoročnog poslovanja i stvaranja više od 3.500 radnih mjesta”, rekao je.
