Zamjenik ministra za migracije Kipra Nicholas Ioannides izjavio je da će nova uredba ubrzati procedure povratka i povećati broj osoba koje će biti vraćene nakon što izgube pravo na boravak u EU.
Uredbom se državama članicama daje pravni osnov za uspostavljanje centara za povratak u trećim zemljama, namijenjenih osobama koje ne ispunjavaju uslove za ostanak u Evropskoj uniji.
U takve centre mogli bi biti upućivani odbijeni tražioci azila koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje. To se odnosi na slučajeve kada zemlja porijekla odbija prihvatiti povratak svojih državljana ili kada država članica EU nema uspostavljene diplomatske odnose s tom državom.
Centri bi mogli služiti kao krajnje odredište za te osobe ili kao privremene lokacije iz kojih bi se organizovao njihov povratak u zemlju porijekla ili neku drugu treću zemlju.
Novom uredbom uvodi se i Evropski nalog za vraćanje, jedinstveni obrazac u koji će države članice unositi ključne podatke o odlukama o povratku. Time bi trebalo biti olakšano međusobno priznavanje takvih odluka među državama članicama.
Iako će priznavanje odluka o povratku između članica za sada biti dobrovoljno, predviđeno je da se to pitanje ponovo razmotri dvije godine nakon stupanja uredbe na snagu.
Posebne odredbe predviđene su i za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik.
Dogovor koji su postigli Vijeće Evropske unije i Evropski parlament sada treba proći i formalnu proceduru potvrđivanja u oba zakonodavna tijela prije nego što uredba stupi na snagu.
