Prema izvještaju Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, najteže bi bile pogođene azijske ekonomije koje ovise o sirovoj nafti, gorivu i prirodnom gasu iz Perzijskog zaljeva.
Teške posljedice očekuju se i u siromašnijim državama, gdje domaćinstva veći dio prihoda troše na energiju i hranu.
U scenariju produženog poremećaja OECD procjenjuje da bi globalni rast pao sa 3,4 posto prošle godine na 2,1 posto ove godine i 1,8 posto 2027. godine. To bi, navodi organizacija, neke ekonomije moglo gurnuti u recesiju ili na njenu ivicu. U blažem scenariju, u kojem bi se proizvodnja i isporuke iz Zaljeva počele vraćati na prijeratni nivo sredinom ove godine, rast bi usporio na 2,8 posto ove godine, a zatim porastao na 3,1 posto naredne.
Generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann rekao je da je svjetska ekonomija u 2026. ušla sa snažnim zamahom, ali da su izgledi oslabili od početka sukoba na Bliskom istoku.
“Globalna ekonomija je ušla u 2026. s robusnim zamahom, ali izgledi su znatno oslabili od početka sukoba na Bliskom istoku, a posljedice će se vjerovatno osjećati još neko vrijeme”, naveo je.
Iako je prekid vatre u ratu između SAD-a i Irana formalno i dalje na snazi, rizik za brodove je smanjio promet kroz Hormuški moreuz za više od 90 posto u odnosu na period prije rata. Time je poremećena isporuka oko petine svjetskih zaliha sirove nafte i naftnih derivata, kao i prirodnog gasa.
OECD-ov izvještaj nadovezuje se na ranije upozorenje Ujedinjenih nacija da će rast cijena energije pogoditi gotovo milijardu ljudi u siromašnijim državama i malim ostrvskim zemljama koje ovise o uvoznom gorivu.
U tim državama više od 30 posto stanovništva već živi ispod linije ekstremnog siromaštva, odnosno s tri dolara dnevno ili manje.
