Dok predlagači tvrde da štite švicarski način života, ekonomisti i vlada upozoravaju na potencijalno katastrofalne posljedice po ekonomiju ove bogate evropske države.
Prijedlog pod nazivom “Ne Švicarskoj od 10 miliona” pokrenula je desničarska Švicarska narodna partija (SVP), najveća stranka u tamošnjem parlamentu još od 1999. godine. Švicarski sistem direktne demokratije omogućava da bilo koja inicijativa ide na nacionalni referendum ako prikupi 100.000 potpisa u roku od 18 mjeseci, što je alat koji SVP tradicionalno i vrlo uspješno koristi za nametanje antiimigracijskih tema.
Ako građani zaokruže “da”, švicarska vlada će biti ustavno obavezana da preduzme rigorozne korake kako populacija ne bi prešla granicu od 10 miliona prije sredine vijeka.
Plan predviđa uvođenje “kočnice” u nekoliko faza:
– Prvi prag (9,5 miliona stanovnika): Ako Švicarska dostigne ovaj broj prije 2050. godine, vlada mora uvesti stroga ograničenja na spajanje porodica, izdavanje boravišnih dozvola i odobravanje azila.
– Drugi prag (10 miliona stanovnika): Ukoliko se ova brojka ipak premaši, Švicarska bi bila prisiljena da suspenduje Sporazum o slobodnom kretanju ljudi sa Evropskom unijom. To bi automatski značilo i gubitak pristupa jedinstvenom tržištu EU, što je stub švicarske ekonomije.
Argumenti desnice: “Nekontrolisani rast uništava Švicarsku”
Trenutno oko 27 posto stanovnika Švicarske nema švicarsko državljanstvo. Zagovornici ograničenja tvrde da je priliv radnika, uglavnom iz zemalja Evropske unije, stvorio neizdrživ pritisak na infrastrukturu, tržište nekretnina, škole, transportni sistem i socijalni sistem.
“Nekontrolisana imigracija uzrokuje prebrz rast Švicarske. Negativne posljedice su opipljive u svim sferama života”, poručili su iz SVP-a tokom kampanje.
Zastupnik ove stranke u parlamentu, Thomas Matter, odbacio je optužbe da se radi o radikalizmu: “Nismo protiv imigracije, ali ona mora biti umjerena i kontrolisana. Ranije smo imali kvalitativnu imigraciju, a sada imamo kvantitativnu.”
S druge strane, švicarska sedmočlana vlada (u kojoj sjede i ministri iz samog SVP-a) kolektivno je pozvala građane da odbiju inicijativu. Vlada upozorava da bi usvajanje ovog plana ugrozilo nacionalnu stabilnost, nanijelo ogromnu štetu ekonomiji i direktno ugrozilo švicarski prosperitet.
Protiv prijedloga su glasale i jasne većine u oba doma parlamenta, kao i Švicarska federacija sindikata, Udruženje poslodavaca te “Economiesuisse”, glavna krovna poslovna organizacija u zemlji.
Rudolf Minsch, glavni ekonomista organizacije “Economiesuisse”, oštro je kritikovao plan desnice: “Ovo je populistički pokušaj da se kompleksni problemi riješe simplificiranim, vještačkim plafonom. Prodaje se iluzija o besplatnom ručku, a to zapravo neće riješiti ni naše probleme sa stanovima ni sa saobraćajnim gužvama.”
Demografska realnost i ekonomske brojke
Podaci pokazuju da je švicarsko stanovništvo raslo znatno brže od susjednih zemalja EU, od 2002. godine, kada je na snagu stupio sporazum o slobodnom kretanju, broj stanovnika je porastao za 23 posto. Međutim, vladini podaci pokazuju i da je u istom tom periodu bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 24 posto, što znači da je ekonomski rast direktno pratio priliv radne snage.
Demografi ističu da Švicarska, poput većine evropskih zemalja, pati od pada nataliteta i ubrzanog starenja stanovništva. Očekuje se da će udio ljudi starijih od 65 godina skočiti sa sadašnjih 21 posto na više od 27 posto do 2055. godine. Bez imigracije, švicarskom penzionom i zdravstvenom sistemu, kao i tržištu rada, prijeti kolaps.
Philippe Wanner, ekspert za demografiju sa Univerziteta u Ženevi, naglašava da, iako mnoge nacije ograničavaju imigraciju, nijedna zemlja nikada u istoriji nije glasala o eksplicitnom ograničavanju ukupnog broja stanovnika (izuzimajući zakonske mjere kontrole rasta poput nekadašnje politike jednog djeteta u Kini).
Iako desničarski populistički pokreti širom Evrope (poput onih u Njemačkoj, Francuskoj ili istorijskog Brexita u Velikoj Britaniji) uspješno kapitalizuju strah od migracija, u Švicarskoj bi ishod mogao biti tijesan.
Posljednje ankete pokazuju da je kampanja protiv prijedloga dobila na zamahu u posljednjim sedmicama. Ipak, predviđa se tijesna trka u kojoj bi tabor protivnika (“Ne”) mogao pobijediti sa oko 52 posto glasova.
Da bi inicijativa prošla, nije dovoljno da dobije samo većinu ukupnih glasova građana (popularni glas), već mora dobiti i većinu u većini od ukupno 23 puna i 6 polukantona Švicarske.
Iako se biračka mjesta otvaraju nakratko u nedjelju, čak 90 posto Švicaraca glasa putem pošte, tako da se prvi preliminarni rezultati ovog istorijskog glasanja očekuju u nedjelju u popodnevnim satima.
