Ranije ove sedmice kanadski premijer Mark Carney, koji je boravio u Strasbourgu kako bi prisustvovao godišnjem obraćanju von der Leyen o stanju Unije, rekao je da Kanada želi jedinstveni savez s EU, ali ne i članstvo.
U ovom trenutku status “pridruženog člana” nije predviđen ugovorima Evropske unije, iako su se tokom godina u Uniji pojavljivali različiti prijedlozi oblika pridruženog članstva.
Najnoviji takav prijedlog iznijela je Njemačka, koja je predložila da Ukrajina postane pridružena članica kao prijelaznu fazu ka punopravnom članstvu, ali prijedlog nije dobio potrebnu podršku nakon što su mu se usprotivile neke članice EU.
Carney traži nove saveze usljed ponovljenih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa suverenitetu Kanade.
Obje strane žele produbiti saradnju kako bi se suprotstavile ekonomskoj dominaciji SAD-a i Kine, kao i kako bi očuvale demokratiju i međunarodni poredak zasnovan na pravilima, za koje smatraju da su ugroženi.
Von der Leyen je u svom govoru rekla da će dvije strane uspostaviti zajednički prostor prosperiteta i ekonomije. To bi uključivalo zajednički rad na proizvodnji, tehnološki savez, integraciju odbrambenih industrijskih baza, saradnju u vezi s Arktikom, umjetnom inteligencijom, energijom i kritičnim mineralima.
Uvođenje takvog statusa “pridruženog člana” bilo bi presedan i moglo bi biti pravno složeno.
Von der Leyen govorila je u svojstvu predsjednice Evropske komisije, izvršnog tijela EU. O tome hoće li ta ideja biti prihvaćena odlučivale bi države članice EU.
Nema naznaka da von der Leyen predlaže da se status “pridruženog člana” unese u ugovore EU. Za to bi bila potrebna jednoglasna saglasnost svih 27 država članica i ratifikacija u svakoj od njih.
Kanada i EU već imaju trgovinski sporazum, poznat kao CETA. Više od deset godina nakon što je sporazum sklopljen i devet godina nakon što je privremeno stupio na snagu, nekoliko članica EU ga još nije ratificiralo.
Ako Kanada želi biti čvrsto integrisana u jedinstveno tržište EU, Ottawa bi morala uskladiti svoje norme i propise s pravom EU.
Kanada bi postala država koja prihvata pravila bez mogućnosti da utiče na njihovo donošenje ako bi ušla na jedinstveno tržište bez punopravnog članstva, poput Islanda, Norveške, Švicarske i Lihtenštajna, koji su članovi Evropskog ekonomskog prostora.
Nastojanja da se produbi savez između Kanade i EU ne bi trebala utjecati na put evropskih država kandidata prema članstvu, ali bi mogla izazvati nezadovoljstvo ako se stekne utisak da Kanada dobija poseban tretman.
Pregovori o pristupanju i usklađivanje s normama EU dugotrajan su proces koji često zahtijeva od država kandidata provođenje politički osjetljivih reformi.
Punopravno članstvo može biti dodijeljeno samo evropskim državama i omogućava pristup jedinstvenom tržištu EU vrijednom 18 biliona eura, pravo glasa i zastupljenost, sredstva EU te pravnu zaštitu pred Evropskim sudom pravde.
Ukrajina je njemački prijedlog “pridruženog članstva” ocijenila nepravednim, jer bi učestvovala u procesu, ali bez prava glasa.
EU je saopćio da bi nove članice mogao primiti već 2030. godine. Crna Gora, Albanija, Ukrajina i Moldavija trenutno su najnaprednije među državama kandidatima.
