Kilometarske kolone na graničnim prijelazima, višesatna čekanja i saobraćajni kolapsi tokom ljetne sezone nisu samo pitanje komfora građana, već ozbiljan ekonomski i sigurnosni problem. Bosna i Hercegovina hitno mora ubrzati razvoj putne infrastrukture, otvoriti alternativne pravce i sistemski raditi na povećanju sigurnosti u saobraćaju.
To je u razgovoru za N1 poručio saobraćajni stručnjak i sudski vještak Mirzet Sarajlić, upozoravajući da građani na kraju plaćaju cijenu neefikasnog sistema.
“Gužve na granicama plaćaju građani”
Komentarišući višesatna čekanja na graničnim prijelazima, Sarajlić ističe da problem nije samo administrativne prirode, već direktno utiče na ekonomiju.
“Koncept Evropske unije zasnovan je na slobodi kretanja i smanjenju zadržavanja na granicama. To nije važno samo zbog građana koji putuju, nego i zbog privrede. Logistički troškovi u proizvodima mogu iznositi i do 40 posto, a svako čekanje na granici dodatno povećava cijene koje na kraju plaćaju građani”, rekao je Sarajlić.
Dodaje da Bosna i Hercegovina mora ubrzati povezivanje s evropskim transportnim mrežama kako bi olakšala protok ljudi i roba.
Alternativni putevi ključ za manje gužve
Tokom ljetnih mjeseci, kaže Sarajlić, najveći problem predstavljaju magistralni pravci prema jugu zemlje, posebno dionica između Sarajeva i Mostara.
“Saobraćaj je kao voda – mora imati mogućnost da se prelije tamo gdje nije začepljeno. Kada se dogodi ozbiljna saobraćajna nesreća, a ne postoji alternativni pravac, obustave mogu trajati satima”, upozorio je.
Smatra da je neophodno ubrzati izgradnju Koridora Vc, ali i razvijati regionalne alternativne puteve.
Kao primjer navodi povezivanje Fojnice i Jablanice.
“Takav pravac ne bi samo rasteretio Konjic i Bradinu nego bi otvorio prostor za razvoj lokalnih zajednica. Ljudi bi prolazili kroz Fojnicu, zadržavali se i doprinosili razvoju tog kraja”, rekao je.
“Svaki zastoj ima svoju cijenu”
Sarajlić naglašava da se posljedice saobraćajnih kolapsa mogu mjeriti i ekonomskim pokazateljima.
“Svaki zastoj znači veću potrošnju goriva, više zagađenja, duže vrijeme putovanja i dodatni stres za vozače. Posebno je teško kada putujete s djecom jer umor i nervoza dodatno utiču na sigurnost”, kazao je.
Govoreći o saobraćajnim nesrećama, ističe da ulaganje u moderne ceste nije samo pitanje komfora nego i spašavanja života.
“Investiranjem u autoceste i brze ceste povećavamo sigurnost i dugoročno smanjujemo troškove koje društvo ima zbog saobraćajnih nesreća”, rekao je.
“Čovjek je i dalje najveći rizik u saobraćaju”
Na pitanje šta najčešće uzrokuje saobraćajne nesreće, Sarajlić ističe da je presudan ljudski faktor.
“Saobraćajni sistem čine čovjek, vozilo, cesta i okolina, ali čovjek je glavni faktor. Dok god postoji čovjek, ne možemo imati apsolutnu sigurnost u saobraćaju”, rekao je.
Smatra da represivne mjere nisu dovoljne.
“Potrebna nam je preventiva. Više puta sam predlagao formiranje Agencije za bezbjednost saobraćaja koja bi od najranijeg uzrasta radila na obrazovanju djece i razvoju saobraćajne kulture”, rekao je Sarajlić.
Alkohol i mobitel ostaju među najvećim prijetnjama
Govoreći o uzrocima nesreća, Sarajlić upozorava da vozači često precjenjuju vlastite sposobnosti.
“Ne možete voziti bolje pod utjecajem alkohola. Isto važi i za korištenje mobitela. On produžava vrijeme reakcije i ozbiljno odvlači pažnju vozača”, naglasio je.
Potrebna jedinstvena pravila za električne romobile
Nakon posljednjih tragičnih nesreća u Sarajevu, Sarajlić smatra da Bosna i Hercegovina mora imati jedinstven zakon koji reguliše korištenje električnih romobila.
“Pravila moraju biti ista na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Ne možemo imati različite propise od grada do grada ili entiteta do entiteta”, rekao je.
Podsjeća da su mali točkovi romobila razlog zbog kojeg je njihova brzina ograničena na 25 kilometara na sat.
“Možete voziti i brže, ali tada više nije sigurno. Dovoljan je kamen ili manja neravnina da dođe do ozbiljne nesreće”, upozorio je.
Podržava zakonske prijedloge koji predviđaju obaveznu kacigu i starosnu granicu za upravljanje romobilima.
“To ne treba posebno objašnjavati. Kaciga spašava glavu, a povrede glave ostavljaju trajne posljedice”, rekao je.
“Ne treba pretjerivati s propisima, ali pravila moraju postojati”
Sarajlić smatra da romobile ne treba zabranjivati, nego jasno urediti njihovo korištenje.
“Treba propisati osnovna pravila, ali ne toliko restriktivno da ljude odvratimo od korištenja ovog vida prijevoza. Romobili su donijeli revoluciju u urbanoj mobilnosti, ali odgovornost mora biti na svakom pojedincu”, poručio je.
Savjet vozačima: Put planirajte ranije i pravite pauze
Pred novi vikend i očekivane gužve, Sarajlić građanima savjetuje da putovanja planiraju unaprijed i izbjegavaju najtopliji dio dana.
“Poranite, planirajte put i pravite redovne pauze. Umor vozača tokom ljetnih vrućina izuzetno je opasan. Ako postoji mogućnost, koristite i druge oblike prijevoza poput voza, jer automobil nije jedina opcija”, zaključio je Sarajlić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
