Prema njegovim tvrdnjama i podacima koje je iznio, ova općina zapravo bilježi niže stope rasta maloprodaje u odnosu na entitetski prosjek.
“Općina Orašje, u kojoj je trgovinama dozvoljen rad nedjeljom na osnovu izuzetka propisanog Zakonom o unutrašnjoj trgovini, u prvih šest mjeseci 2026. godine ostvarila je nominalni rast prometa u maloprodaji od 7,04 posto, odnosno realni rast od oko 2,3 posto nakon korekcije za inflaciju. Istovremeno, na nivou Federacije BiH maloprodaja (SKD 47) u istom periodu ostvarila je prosječan nominalni rast od 8,97 posto, odnosno realni rast od oko 4,3 posto nakon korekcije za inflaciju”, naveo je Hasičević.
Kako je rekao, podaci jasno pokazuju da Orašje, uprkos mogućnosti rada trgovina nedjeljom, ne ostvaruje veći rast prometa od prosjeka Federacije BiH, već naprotiv bilježi niže stope rasta.
“Da je rad nedjeljom ključni faktor povećanja prometa ili da dolazi do značajnog preusmjeravanja potrošnje iz drugih dijelova Federacije BiH prema Orašju, očekivalo bi se da ova općina ostvaruje znatno iznadprosječne stope rasta”, rekao je Hasičević.
Iznio je i fiskalne podatke Porezne uprave FBiH u kojima se u periodu od 2024. do 2026. godine bilježi kontinuiran rast polugodišnjeg prometa u svim posmatranim općinama:
Ukupan polugodišnji promet iznosio je 1.630.018.705,31 KM tokom 2024. godine u FBiH, dok se nedjeljom radilo, dok je godinu kasnije promet porastao na 1.674.978.419,46 KM kada se radilo o neradnoj nedjelji.
Ukupan promet ove godine, do sada, dostigao je 1.842.045.300,87 KM, a rast prometa između 2024. i 2026. godine na nivou svih općina iznosi 212.026.595,56 KM.
U Banovićima je 2024. godine promet iznosio 52.342.565,16 KM, zatim u 2025. godini 53.357.987,74 KM, a u 2026. godini 55.016.717,12 KM što čini rast od 2.674.151,96 KM.
U Doboj Istoku je zabilježen rast sa 24.003.975,37 KM (2024.) na 25.132.777,58 KM (2025.) i 31.267.445,57 KM (2026.), čime je ostvaren rast od 7.263.470,20 KM.
Kao najveća općina po prometu, Tuzla bilježi rast sa 485.028.289,59 KM (2024.) na 494.754.225,27 KM (2025.) i 537.969.811,82 KM (2026.), sa najvećim pojedinačnim rastom od 52.941.522,23 KM.
Promet u Orašju je rastao sa 76.616.191,66 KM (2024.) na 79.513.487,60 KM (2025.) i 85.109.644,23 KM (2026.), ostvarivši rast od 8.493.452,57 KM.
