Zaidi je obećanje dao nakon julske posjete Bijeloj kući i sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Rok za predaju oružja poklapa se s planiranim povlačenjem preostalih snaga međunarodne koalicije predvođene SAD-om iz Iraka.
Glavna prepreka je politička i sigurnosna moć grupa koje podržava Iran. Reuters navodi da su neke od tih milicija još 2025. prvi put signalizirale spremnost na razoružavanje kako bi izbjegle širi sukob s administracijom Donalda Trumpa, ali ta obećanja nisu provedena.
Zaidi, koji je na funkciju stupio u maju, sada pokušava obuzdati formacije povezane s iranskom Revolucionarnom gardom, ali pritom mora balansirati između podrške Washingtona i utjecaja Teherana u Iraku.
Napetosti su dodatno rasle u augustu, kada su specijalne snage pod direktnom komandom premijera privele šefa obavještajne službe Harakat al-Nujabe zbog sumnji u povezanost s napadima dronovima na američke interese.
Zadržavanje je trajalo 48 sati, nakon čega su uslijedile prijetnje odmazdom i intervencija visokih šiitskih političara koji su smirili situaciju. Sedmicu kasnije uhapšena su još četvorica pripadnika milicija, uključujući lokalnog komandanta.
Pet proiranskih oružanih grupa odbacilo je rok 30. septembar za predaju oružja, raspuštanje organizacija i integraciju u državne sigurnosne snage. Najmoćnija među njima, Kataib Hezbollah, traži garancije da se američke snage nikada neće vratiti u Irak te uklanjanje svakog američkog političkog i ekonomskog utjecaja.
Te milicije djeluju u sklopu Islamskog otpora u Iraku, saveza od oko 10 tvrdolinijaških šiitskih frakcija s približno 50.000 boraca. Prema sigurnosnim zvaničnicima, raspolažu projektilima dugog dometa i protuzračnim naoružanjem, a posljednjih godina preuzele su odgovornost za desetine raketnih napada i napada dronovima na Izrael te američke snage u Iraku i Siriji.
Uz vojnu snagu, razvile su i poslovne interese u građevini, nekretninama i mjenjačnicama.
