Ovim mehanizmom obavezuje se na plaćanje naknade za emisije ugljendioksida (CO2), ugrađene u određene proizvode uvezene u EU, među kojima je električna energija, na isti način kako se to u Uniji plaća preko sistema trgovine emisijama (EU ETS).
Za Bosnu i Hercegovinu, kao značajnu izvoznicu električne energije, CBAM predstavlja ozbiljan izazov. Do sada se za vrijednost emisija električne energije uvezene u EU koristila vrijednost propisana od EU, a koju je Unija preuzela od Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Ta vrijednost je veća od stvarne vrijednosti emisija zbog konzervativnog pristupa (zaokruživanja vrijednosti kako bi se spriječile malverzacije) i nedostatka preciznih podataka u državama iz kojih EU uvozi proizvode na koje se primjenjuje CBAM.
Metodologija određivanja emisionih faktora
Međutim, u Bosni i Hercegovini je izrađena prva sveobuhvatna nacionalna metodologija za određivanje emisionih faktora električne energije.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine je koordiniralo proces izrade, a Ured Njemačke razvojne banke (KfW) u Sarajevu pružilo je Ministarstvu tehničku asistenciju u toj izradi.
KfW-ova podrška je bila u okviru programa Evropskog fonda za održiv razvoj Plus (EFSD+) “Podrška tržišno orijentiranoj zelenoj transformaciji Zapadnog Balkana i istočnoevropskom susjedstvu”, a taj program finansira EU.
U okviru aktivnosti programa EFSD+ realizirane su sljedeće aktivnosti:
– Izrada detaljne metodologije usklađene s najboljim međunarodnim praksama i standardima IEA i Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC);
– Razvoj softverskog alata za automatizovan, ponovljiv i transparentan proračun emisija;
– Uspostavljanje sistema za godišnje ažuriranje i objavljivanje emisionih faktora na osnovu stvarnih operativnih podataka.
U provedbi spomenutih aktivnosti ističe se saradnja s ključnim kompanijama i institucijama elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
To su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH), Mješoviti holding Elektroprivrede Republike Srpske (ERS) i Rudnika i termoelektrane Stanari, Nezavisni operator sistema (NOS), Državna regulatorna komisija za električnu energiju i Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
Emisioni faktori
Metodologija je primijenjena na petogodišnji prosjek (2021–2025) te su dobijeni sljedeći emisioni faktori:
– Emisioni faktor za fosilna goriva (za izvoznu električnu energiju);
– Emisioni faktor energijskog miksa na mjestu potrošnje;
– Emisioni faktor za neto proizvedenu električnu energiju u Bosni i Hercegovini (proizvodni miks bez uvoza).
Navedeni faktori su zasnovani na naučno utemeljenoj metodologiji, kojom se osigurava visoka tačnost i mogućnost verifikacije vrijednosti emisija te su ti faktori niži u odnosu na zadane emisione faktore EU.
Značajne uštede za bh. privredu
Primjenom izračunatih emisionih faktora ostvaruju se konkretne ekonomske koristi za Bosnu i Hercegovinu.
Na primjeru izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u članice EU tokom 2023. godine, uz pretpostavljenu cijenu CBAM certifikata od 75 eura po toni CO2 (EUR/tCO2), primjena emisionog faktora utvrđenog prema metodologiji za fosilna goriva rezultirala bi smanjenjem troškova za 8,07 miliona eura (15,78 miliona KM).
Ukoliko bi se primijenio emisioni faktor energijskog miksa, ostvarena ušteda bi bila još veća i iznosila približno 13,13 miliona eura (25,67 miliona KM).
Očekuje se da će se ove koristi dodatno povećavati u narednim godinama, istovremeno s rastom udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnom miksu Bosne i Hercegovine, u skladu sa ciljevima definisanima Integriranim energetskim i klimatskim planom do 2030.
Jedino dugoročno rješenje
Bosna i Hercegovina je izradom spomenute metodologije napravila značajan iskorak u zelenoj tranziciji.
Metodologija i precizniji emisioni faktori donose direktne ekonomske koristi za bh. privredu, koja je procijenjena na više desetina miliona KM, i to isključivo po osnovu izvoza električne energije u jednoj godini, s tendencijom rasta.
Osim toga, primjenom unaprijeđenih emisionih faktora generisat će se dodatne uštede i za druge CBAM-om obuhvaćene proizvode.
To su proizvodi koji u okviru svojih ugrađenih emisija također mogu koristiti relevantne i preciznije emisione faktore, čime se dodatno smanjuje ukupno CBAM opterećenje u širem industrijskom i izvoznom lancu.
Krajnje rješenje za Bosnu i Hercegovinu je uvođenje EU ETS-a, kako je propisano Integrisanim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.
U tom slučaju, sredstva od naknada za emisije CO2 ne bi preko CBAM-a odlazila u budžet EU, već bi ostajala u budžetima u Bosni i Hercegovini, omogućavajući istovremeno finansiranje dekarbonizacije, pravedne tranzicije i zaštite konkurentnosti privrede u zemlji.
