Sonda Hayabusa2 je lansirana u decembru 2014. godine, a četiri godine kasnije se susrela s asteroidom Ryugu. Letjelica je prikupila uzorke i dostavila ih na Zemlju 2020. godine, čime je završila svoje primarne ciljeve. Međutim, ova izdržljiva sonda i dalje ima ambiciozne planove da dostavi nove i uzbudljive naučne podatke.
Letjelica je radila bez većih problema, uprkos tome što je prošle godine nakratko ušla u zaštitni “safe mode”, a sada je spremna da 5. jula izvede prelet asteroida Torifune, potvrdio je Satoshi Tanaka iz Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA) u prezentaciji o Hayabusi2 tokom 35. sastanka NASA Small Bodies Assessment Group (SBAG) 11. juna.
Tokom preleta će Hayabusa2 proći na udaljenosti od 1 do 10 kilometara od Torifunea i koristiti svoj skup instrumenata za proučavanje asteroida širokog oko 450 metara, dok juri kroz svemir brzinom od 5,3 kilometra u sekundi.
“Ovo je jedan od najbližih susreta s asteroidima ikada, koje je pokušala misija ove klase. Kombinovanjem naprednih tehnika navigacije i inženjerskih sposobnosti Hayabuse2, uspjeli smo omogućiti prelet na udaljenosti od samo oko 1 kilometra”, rekao je Tanaka.
Torifune je prvobitno imao oznaku 2001 CC21, prije nego što je dobio ime po božanstvu iz japanske mitologije. Tanaka kaže da je asteroid donekle sličan Itokawi, cilju prve japanske misije Hayabusa, ali se o Torifuneu još ne zna mnogo, što dodaje nivo neizvjesnosti ovoj proširenoj misiji.
“To je i dalje rizična operacija, jer nije bila planirana. Druga stvar je to što imamo veliku neizvjesnost u vezi veličine objekta“, rekao je Patrick Michel, glavni istraživač misije Hera Evropske svemirske agencije i član naučnog tima Hayabuse2, naglašavajući da dimenzije asteroida nisu poznate.
Asteroid bi mogao biti kontaktni binarni sistem, gdje su se dva odvojena tijela spojila pri malim brzinama. Poznata mala kontaktna binarna tijela uključuju objekt Kuiperovog pojasa Arrokoth, koji je snimila NASA-ina letjelica New Horizons, i kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko, koja je opisana kao “gumena patkica” kada ju je posjetila ESA-ina sonda Rosetta.
“Otkrit ćemo kako izgleda. Svaki put kada smo vidjeli novi asteroid, bili smo iznenađeni. Otkrićemo još jednu zvijer koju ćemo dodati u zoološki vrt asteroida”, rekao je Michel.
Vrlo velika brzina preleta znači da će vrijeme za prikupljanje fotografija i drugih podataka o asteroidu biti ograničeno, ali će taj brzi susret također poslužiti kao koristan test za planetarnu odbranu, kao i za planetarnu nauku.
Prelet koji koristi napredne navigacijske tehnike za vođenje i upravljanje letjelicom, bit će koristan test koncepta brze izviđačke misije, koji bi se mogao koristiti za određivanje fizičkih osobina asteroida. Takvo izviđanje moglo bi pružiti ključne informacije prije presretanja potencijalno opasnog asteroida kinetičkim udarom, kao što je demonstrirano NASA-inom misijom DART 2022. godine.
Tanaka je rekao da je sonda Hayabusa2 bila zauzeta tokom svoje faze krstarenja kroz duboki svemir, uključujući posmatranja zodijačke svjetlosti i egzoplaneta, a prelet Torifunea neće biti njen posljednji čin. Krajnji cilj produžene misije Hayabuse2 je posjeta malom asteroidu 1998 KY26 2031. godine, koji bi trebao biti najmanji asteroid ikada posjećen. Letjelica bi čak mogla pokušati i slijetanje na taj minijaturni svijet, koji je širok svega 11 metara.
