Je li to politička realnost ili ne, u ovom trenutku je teško tvrditi, no sve učestalije dešavaju se određeni koraci koji bi mogli voditi u tom pravcu. Mjesecima je poznato da je nova američka administracija “spustila lopticu” u odnosu prema Dodiku, prvo ukidanjem sankcija, ali i drugim potezima kojima ovaj predsjednik SNSD-a ostaje u političkoj igri. Prije svega, Dodik nikada nije izbrisan iz registra predsjednika stranke, iako prema tumačenju sutkinje Suda BiH Sene Uzunović on prema presudi ne može voditi ni stranku.
No, Dodik je potpisao prijavu SNSD-a za učešće na izborima i Centralna izborna komisija je to prihvatila. Sada se nameće pitanje narednih poteza.
U diplomatskim krugovima u BiH odavno se komentariše mogućnost da Dodik ipak bude kandidat ili za predsjednika RS-a ili za člana Predsjedništva BiH. A da bi se to dogodilo, postoji opravdana sumnja da novi visoki predstavnik poništi izmjene Krivičnog zakona BiH, po kojem je Dodik i osuđen, te bi se u tom slučaju otvorio prostor preispitivanja statusa Milorada Dodika. A kao korak u tom smjeru prije nekoliko dana povukao je Ustavni sud RS-a, kojeg u potpunosti kontroliše politika SNSD-a.
Naime, spomenuti sud je objavio nešto što je nazvano obavijest i to u Službenom listu RS-a. U tom dokumentu Ustavni sud RS-a osporava legitimitet i ustavnost djelovanja visokog predstavnika u BiH, posebno korištenje bonskih ovlasti, te kritikuje odluke Ustavnog suda BiH i Suda BiH koje su takvo djelovanje prihvatile kao zakonito.
Ustavni sud RS-a tvrdi da je institucija visokog predstavnika vremenom prerasla ovlasti koje su joj date Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma te navodi da je visoki predstavnik postao institucija koja faktički učestvuje u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti u BiH.
Ustavni sud RS-a posebno problematizira status Christiana Schmidta, navodeći da nije imenovan potvrdom Vijeća sigurnosti UN-a. Kao primjer navodi Schmidtove izmjene Krivičnog zakona BiH iz jula 2023. godine kojima je uvedeno krivično djelo nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Dokument se direktno referira na presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, tvrdeći da je Sud BiH prihvatio stav da Schmidt može nametati zakone i da se oni smatraju zakonima BiH, što smatra spornim.
Zatim, Ustavni sud RS-a optužuje Ustavni sud BiH da je svojim odlukama dao legalitet aktima visokog predstavnika te da Ustavni sud BiH odbija preispitivati da li visoki predstavnik uopće ima ovlasti da nameće zakone, nego ocjenjuje samo njihov sadržaj.
U objavljenom dokumentu Ustavni sud RS-a smatra da djelovanje visokog predstavnika narušava vladavinu prava, ustavnost i demokratiju te poziva da se što prije prekine praksa nametanja zakona i odluka od strane OHR-a.
Ovo je zapravo jedna od najoštrijih institucionalnih kritika OHR-a i Schmidta koju je neka institucija RS-a objavila u službenom dokumentu posljednjih godina. Upravo ovakva kritika može poslužiti kao uvod u naredne korake i konačni obračun, ne samo sa Schmidtom, već i njegovim odlukama. A da bi se to dogodilo, Dodik mora imati podršku međunarodne zajednice. Sedmice pred nama će otkriti šta je pozadina ovakvog pristupa.
