Predsjednik SAD-a Donald Trump je Johnsona i zvanično predložio za novog ambasadora, a on bi trebao naslijediti Michaela Murphyja, koji je BiH napustio sredinom februara prethodne godine. U međuvremenu, ambasadu SAD-a u BiH vodi otpravnik poslova John Ginkel.
Međutim, nominacija je samo prvi korak u procesu imenovanja ambasadora SAD-a, čije trajanje ovisi o mnogo faktora.
Nominaciju preuzima Senat
Kako je Bijela kuća i zvanično objavila da je Johnson nominovan za poziciju diplomatskog predstavnika SAD-a u našoj zemlji, prijedlog sada ide u Senat američkog Kongresa, odnosno u Komitet za vanjske poslove ove zakonodavne institucije.
Prije nego što uopšte dođe pred senatore u ovom komitetu, Johnson će biti predmet detaljne provjere, koja po dosadašnjoj praksi uključuje njegove kvalifikacije, prijašnje stavove relevantne za poziciju koju treba da obnaša i potencijalne skandale ili kontroverzne izjave.
Također, Johnson je dužan da u pismenoj formi podnese odgovore na sva pitanja koja bi tokom ovog dijela procesa imali senatori u Komitetu za vanjske poslove.
Iako bi ovo trebao biti izrazito važan dio provjere, postao je svojevrsna formalnost i generalno nominovane osobe bez problema prođu ovaj dio procesa.
Poslije provjere ide saslušanje, sve završava glasanjem u Senatu
Kada se završi detaljna provjera, Komitet zakazuje saslušanje, koje se obično dešava u grupama po više nominovanih osoba, u zavisnosti od broja prijedloga koji stignu pred senatore.
Senatori iz Komiteta, njih ukupno 22 (12 republikanaca i 10 demokrata), na saslušanju imaju pravo na pitanja bez restrikcija, a u nekim slučajevima i o stvarima koje nisu vezane za poziciju koju ova osoba treba da obnaša.
Ipak, takve situacije su generalno vezane za politički delikatna imenovanja, poput ambasadora SAD-a u Izraelu ili Kini, dok države koje su niže na listi prioriteta Amerike generalno nemaju taj nivo interesa u ovim saslušanjima.
Po okončanju saslušanja, senatori glasaju o tome da li će zvanično podržati imenovanje, iako potvrda u Komitetu nije isključujući faktor jer je odluka na svim članovima Senata.
Ambasadorska imenovanja, u velikoj mjeri, prolaze bez problema, posebno kada su u pitanju nominacije za države koje nisu političke sporne, što je svakako slučaj za BiH.
Brojni faktori će usporiti Johnsonov put do Sarajeva
Dakle, jasno je da je proces sam po sebi dugotrajan i može i u normalnim uslovima trajati nekoliko sedmica.
Međutim, to je posebno tačno za ovu godinu, odnosno za trenutak u kojem je Trump predložio Johnsona za ambasadora u BiH.
Prije svega, u Americi je 2026. izborna godina jer se održavaju takozvani “midterms” izbori. Pored svih mjesta u Predstavničkom domu, više od trećine senatora će također izaći na izbore i boriti se da zadrže svoje mjesto.
Samim tim, Senat će imati nekoliko pauza tokom narednih par mjeseci gdje će senatori imati priliku da vode svoje kampanje, umjesto da odlučuju u Washingtonu. To će usporiti tajming organizovanja saslušanja u Komitetu za vanjske poslove.
Također, Trump je, pored Johnsona, nominovao još nešto manje od 40 osoba za različite diplomatske i civilne funkcije, što će također usporiti proces imenovanja.
Svaka od tih pozicija prolazi manje-više isti proces, a komiteti koji su relevantni za imenovanja imaju ograničenja u tome koliko saslušanja mogu održati, imajući u vidu česte pauze i druge poslove s kojima se bave.
Uzimajući sve ovo u obzir, teško je procijeniti kada bi se Johnson trebao potvrditi, ali je teško očekivati da će biti formalno imenovan prije jeseni, pa čak i prije okončanja ove godine.
Uzimajući kao primjer imenovanje Murphyja, on je u Senat kao kandidat stigao 20. jula 2021. godine, a zvanično je potvrđen 18. decembra iste godine, s tim da ovo nije bila izborna godina i bilo je manje pauza u radu Senata.
