Naime, većina ljudi pravi istu grešku jer kosi travu prenisko. Potrebno je ukloniti najviše trećinu visine trave pri jednom košenju jer prekratka trava slabi korijen i žuti.
Stručnjakinja za vrtlarstvo Sarah Bendrick upozorava da prečesto ili agresivno košenje oslabljuje biljku i čini je podložnom suši i bolestima. Viša trava zapravo znači jači korijen i prirodnu zaštitu od korova, što direktno utiče na intenzivniju zelenu boju.
Zalijevanje: rjeđe, ali pametnije
Jedan od najvažnijih faktora je voda, ali ne na način na koji mnogi misle. Umjesto svakodnevnog laganog zalijevanja, stručnjaci preporučuju rjeđe, ali dubinsko natapanje tla.
Prema preporukama North Dakota State Universityja, travnjaku je potrebno duboko zalijevanje jer potiče razvoj snažnog korijena. Isto potvrđuju i stručnjaci iz Illinois Extensiona. Duboko, ali rijetko zalijevanje pomaže travi da ostane zelena i otpornija na sušu.
Tlo je važnije od same trave
Ako travnjak ne izgleda dobro, problem često nije u travi nego u zemlji. Stručnjaci preporučuju aeraciju (prozračivanje tla) i dodavanje komposta kako bi voda i hranjive tvari lakše dolazile do korijena.
Matthew Koch, istraživač iz ScottsMiracle-Groa, naglašava da je zdravlje tla ključno za brz i gust rast trave.
Gnojivo i sitne navike koje čine razliku
Umjereno gnojenje, posebno u proljeće i jesen, pomaže travi da dobije bogatu zelenu boju. Međutim, previše gnojiva može izazvati suprotan efekt i oštetiti travnjak.
Dodatni trikovi koje stručnjaci često spominju uključuju: oštre noževe kosilice (za čist rez bez oštećenja), povremeno dosijavanje (popunjavanje rijetkih dijelova) i ostavljanje pokošene trave kao prirodnog đubriva.
Prema tome, zelen travnjak nije rezultat jedne “tajne metode”, nego kombinacije pravilnog košenja, pametnog zalijevanja i brige o tlu. Dobra vijest je da su sve ove metode jednostavne, dostupne i ne zahtijevaju veliki budžet, već samo malo discipline i kontinuiteta.
