Početkom sedamdesetih Volkswagen je morao pronaći zamjenu za sve stariju Bubu. Novi automobil dobio je motor naprijed, vodom hlađene motore i prednji pogon, dok je karoseriju dizajnirao Giorgetto Giugiaro iz Italdesigna.
Golf je predstavljen 1974. godine, u vrijeme kada je Evropu pogodila naftna kriza. Bio je lagan, štedljiv i racionalno iskorišten: dug svega oko 3,7 metara, ali s prostranom unutrašnjošću i praktičnim prtljažnikom.
U prve dvije godine Volkswagen je prodao milion primjeraka, a oko 200.000 primjeraka je proizvedeno u TAS-u u Vogošći. Njemačka štampa počela je segment nazivati Golf-Klasse, a izraz se zadržao do danas.
Zašto baš Golf?
Golfu je pomoglo nekoliko stvari. Premijera je došla u pravom trenutku, automobil je bio moderan i ispunjavao sve tržišne kriterije. Volkswagen je uz to imao ogromnu prodajnu mrežu širom Evrope.
Golf je ubrzo počeo postavljati i nova pravila. 1976. stigao je Golf GTI, koji je hot-hatch učinio masovnim fenomenom. Iste godine pojavio se i dizelski Golf, a 1979. Golf Cabriolet.
Od 1983. godine Golf je gotovo svake godine bio na vrhu evropske prodaje. Tokom naredne četiri decenije prvo mjesto izgubio je samo nekoliko puta.
Prvi je zaprijetio Fiat
Iako je Fiat sa 127-icom od 1973. do 1978. godine harao u Evropi, jedan od zanimljivijih poraza, za tada zahuktuali Volkswagenov kompakt, dogodio se 1997. godine, kada je Fiat Punto pretekao Golf sa 588.000 prema 503.000 prodanih automobila.
Golf III, predstavljen još 1991, tada je već pokazivao znakove starosti. Volkswagen je odgovorio predstavljanjem Golfa IV u septembru 1997. godine.
Piëch je želio najbolji hatchback
Ferdinand Piëch, koji je 1993. preuzeo čelnu poziciju u Volkswagenu, želio je napraviti najkvalitetniji hatchback na svijetu.
Golf IV dobio je kvalitetnije materijale, hromirane detalje, bogatiju opremu i izuzetno preciznu završnu obradu. Upravo je kvalitet izrade postao jedna od njegovih najvažnijih karakteristika.
Model je bio i među prvim automobilima svoje klase s tehnologijama poput ISOFIX-a i farova s prozirnim sočivima.
Astra je jedva bila primijećena, a onda je “eksplodirala”
Na istom salonu u Frankfurtu 1997. predstavljena je i nova Opel Astra G. Imala je pocinčanu karoseriju, ovjes razvijen uz Lotus, veliki izbor motora i čak sedam karoserijskih izvedbi. Ipak, premijera Golfa IV privukla je mnogo više pažnje.
Opel je kasnije uzvratio. Astra H postala je jedini automobil C-segmenta koji je uspio nadmašiti Golf po evropskoj prodaji, i to 2005. i 2006. godine. Tada je kompaktni segment privlačio “hladno” po pola miliona kupaca godišnje u Evropi.
Čak je i Peugeot 207 2007. godine bio prodavaniji od Golfa, a onda je došla “Petica” i vratila stvari na svoje mjesto. Golf šeste i sedme generacije su gurali prvo mjesto sve do 2022. kada je Peugeot 208 osvojio najviše evropskih kupaca. Već 2023. Evropljani su pažnju poklonili električnom Tesli Model Y, a onda je nastupila dominacija pristupačnog Sandera, koja traje i danas.
Golf je imao i svoju sarajevsku priču
Ipak, dok se Golf u ostatku Evrope širio kao sinonim C-klase, njegova priča imala je posebno poglavlje u Bosni i Hercegovini.
U fabrici TAS u Vogošći kod Sarajeva, Volkswagen je 1976. počeo proizvodnju Golfa. Tamo se najprije proizvodila prva generacija – dvije godine duže od originala, a 1985. godine počela je proizvodnja Golfa II.
TAS je postao jedan od najvažnijih Volkswagenovih pogona u tadašnjoj Jugoslaviji. Posebno je značajna proizvodnja Golf Caddyja, koji se iz Sarajeva izvozio na evropska tržišta.
Golf II proizvodio se u Vogošći sve do 1992. godine, kada je rat prekinuo proizvodnju i uništio fabriku. Pred sam početak rata u TAS-u su već bili napravljeni probni primjerci Golfa III, ali treća generacija nikada nije ušla u redovnu serijsku proizvodnju u Sarajevu.
Tako je Sarajevo ostalo jedno od mjesta koje je obilježilo historiju Golfa, od prve generacije, preko legendarne “dvojke”, sve do pripreme za proizvodnju treće generacije.
Zlatno doba Golf-klase je završeno
Razmjeri popularnosti kompaktnih hatchbackova posebno su vidljivi do 2015. godine, prije nego što će SUV-ovi i crossoveri početi preuzimati kormilo na Starom kontinentu. Do 2010. godine četiri od pet najprodavanijih automobila u Evropi pripadala su C-segmentu: Golf, Astra, Megane i Focus.
Bio je to vrhunac ere kompaktnih hatchbackova ili bolje rečeno Golf klase. tada su kompaktni činili više od trećine evropskog tržišta. Danas njihov udio pada ispod 15 posto, dok su veliki dio izgubljenog tržišta preuzeli crossoveri.
Golf se, međutim, pokazao otpornijim od većine konkurenata. Ukupna prodaja modela već je premašila 37 miliona primjeraka.
To je historijski paradoks: Golf nije izmislio automobilsku klasu koja će dobiti njegovo ime. Jednostavno je bio prvi koji je tako uspješno spojio praktičnost, ekonomičnost, dizajn, kvalitet i masovnu dostupnost da je postao njeno mjerilo.
Danas se sama “Golf-klasa” drastično smanjila. Ako se taj trend nastavi, naziv koji je nekada opisivao čitavu vojsku evropskih kompaktnih automobila mogao bi na kraju ostati gotovo isključivo vezan za jedan model – Volkswagen Golf, pogotovo što su sa scene nestali mnogi njegovi rivali, od Meganea, Brava, Focusa, Delte, Giuliette, Pulsara, Lancera i nekih drugih manje poznatih modela.
