Vrijeme blagdana je vrijeme okupljanja, porodične topline i trenutaka koje dijelimo s onima koje najviše volimo. Ipak, dok se u mnogim domovima slavi Bajram, brojni stariji sugrađani ove dane provode sami. Upravo zato blagdanski duh nosi i poruku zajedništva, a Centri za zdravo starenje mnogim penzionerima postali su druga porodica – mjesta gdje se praznična samoća pobjeđuje pjesmom, plesom, kafom, baklavom i osmijehom.
O tome kako izgleda život u ovim centrima i koliko oni znače starijim osobama u Novom danu govorili su Jasmina Zelić Hadžiomerović i Denijal Kabula iz Centra za zdravo starenje Novo Sarajevo, kao i Eldis Balić, direktor Centra za stare osobe Podveležje iz Mostara, prvog Centra za zdravo starenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
“Starije osobe zaslužuju više od osnovne njege”
Direktor Centra za stare osobe Podveležje Eldis Balić kazao je da je riječ o vakufskom i misijskom projektu Medžlisa Islamske zajednice Mostar, namijenjenom osobama treće životne dobi.
„Centar Podveležje je nastao iz ideje da starije osobe zaslužuju mnogo više od osnovne njege. Naša vizija od samog početka bila je da stvorimo mjesto u kojem će se svaki čovjek osjećati sigurno, poštovano i prihvaćeno, kao u vlastitom domu“, rekao je Balić.
Naglasio je da je Centar otvoren za sve, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost.
„Namjerno to naglašavam, jer smo otvoreni za sve i u našoj ustanovi već borave pripadnici drugih konfesija. Trudimo se da korisnicima pružimo ne samo profesionalnu, medicinsku i socijalnu brigu, nego i ljudsku bliskost, razgovor, osmijeh i osjećaj pripadnosti“, istakao je.
Govoreći o porodicama čiji članovi žive u dijaspori, Balić je rekao da se često nepravedno osuđuje djeca koja nisu fizički prisutna uz roditelje.
„Iz našeg iskustva mogu slobodno kazati da je ljubav djece prema roditeljima veoma velika, bez obzira gdje se oni nalazili. Mnoga djeca u dijaspori nose težak emotivni teret jer nisu fizički prisutna uz svoje roditelje, ali svakodnevno se brinu o njima, zovu ih, interesuju se za svaki detalj i žele im osigurati sigurnu i dostojanstvenu starost“, rekao je Balić.
Dodao je da smještaj u ovakvim ustanovama često predstavlja čin odgovornosti i ljubavi.
„Žele da njihovi roditelji imaju 24-satnu njegu, društvo i stručnu pomoć koju oni sami zbog udaljenosti ne mogu pružiti“, kazao je.
Govoreći o bajramskim danima u Centru Podveležje, Balić je istakao da se trude da niko od korisnika ne osjeti samoću.
„Trudimo se da naši korisnici osjete radost praznika kroz zajednička druženja, bajramske ručkove, pripremu tradicionalnih kolača, baklave, kroz muzičke sadržaje uz sevdalinku i ilahije, te razgovore koji bude lijepe uspomene“, rekao je.
Dodao je da u Centru stvaraju porodičnu atmosferu u kojoj korisnici zajedno provode vrijeme, dočekuju goste i raduju se jedni drugima.
„Bajram nas podsjeća na zajedništvo, pažnju i ljubav prema čovjeku, a upravo to nastojimo svakodnevno živjeti u našem Centru i mimo prazničnih dana“, poručio je Balić.
“Usamljenost je nova epidemija modernog života”
Jasmina Zelić Hadžiomerović iz Centra za zdravo starenje Novo Sarajevo istakla je da su mnogi ljudi treće životne dobi danas usamljeni, posebno tokom praznika.
„Djeca su negdje daleko, a čak i kada su tu u Sarajevu, trče za svojim obavezama i onda malo zapostavljaju roditelje“, rekla je.
Ipak, dodala je da upravo Centri za zdravo starenje pomažu ljudima da pronađu svoje mjesto, društvo i aktivnosti koje ih ispunjavaju.
„U Centru se družimo zajedno, plešemo zajedno, pjevamo zajedno. Zahvaljujući menadžmentu imamo različite aktivnosti. Svako može pronaći dio sebe, ono za što ranije nije imao vremena dok smo radili i trčali za obavezama“, kazala je.
Naglasila je da Centar pruža mogućnost i fizičke aktivnosti, ali i druženja kroz društvene igre, biblioteku, dekupaž, slikanje i druge sadržaje.
„Svako može pronaći svoj mikrosvijet, ljude s kojima može razgovarati, komunicirati i kvalitetno provoditi vrijeme“, rekla je.
“Predao sam im srce na dlanu”
Fizioterapeut i trener Denijal Kabula rekao je da je najveći izazov motivisati starije osobe da se uključe u aktivnosti i vježbanje.
„Najizazovnije jeste upravo to – motivirati ljude. Meni se zna desiti da kroz vježbe prođe i do stotinu ljudi dnevno. To su različiti ljudi, različite energije, različite dijagnoze“, rekao je Kabula.
Istakao je da je ključ u iskrenom odnosu prema korisnicima.
„Svim svojim korisnicima predao sam srce na dlanu. Ponašam se nekad kao njihova djeca, nekad kao unuk. Našli smo taj odnos“, kazao je.
Priznao je i da kroz rad u Centru nadoknađuje ono što privatno nije imao.
„Nisam imao priliku imati baku i djeda, pa to na neki način kompenziram kroz rad s njima. Sad imam na stotine baka i djedova“, rekao je.
Ples, pjesma i druženje kao lijek protiv samoće
Jasmina Zelić Hadžiomerović u Centru vodi plesnu sekciju i kaže da joj je cilj prije svega da ljudi uživaju i da zaborave na svakodnevne brige.
„Bitno je da se svi opuste, odmore i uživaju. Kad su drugi zadovoljni, zadovoljna sam i ja“, rekla je.
Dodala je da na ples dolaze uglavnom žene, ali da to ne utiče na atmosferu i energiju.
„Plešemo sve – od latinoameričkih plesova, preko kaubojskih plesova, do kola i šote. Nekad izađemo i na terasu, pustimo muziku i jednostavno uživamo“, kazala je.
Istakla je da nije važno kako neko pleše niti koliko može izdržati.
„Ako je nekome teško, sjedne, odmori, pa se opet vrati. Cilj je samo da svi uživamo i da se osjećaju dobro“, poručila je Jasmina.
Dirljive priče pogledajte u videu:
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
