Kako navodi Health, može pomoći u snižavanju nivoa šećera u krvi i podržati zdravlje crijeva i kostiju.
Zdravlje crijeva
Kefir sadrži više od 50 vrsta probiotičkih mikroorganizama, uključujući bakterije mliječne kiseline (LAB) poput Lactobacillus, Lactococcus i Streptococcus, a sve one mogu koristiti zdravlju probavnog sistema.
Ovi mikroorganizmi pomažu u smanjenju upale crijeva i povećavaju proizvodnju korisnih spojeva zvanih kratkolančane masne kiseline (SCFA), koje jačaju crijevnu sluznicu.
Zonulin je protein u crijevima koji pomaže u održavanju crijevne barijere. Viši nivoi zonulina ukazuju na oštećenu barijeru. Pijenje kefira može smanjiti nivo zonulina poboljšanjem zdravlja i snage crijevne barijere.
Konzumiranje više fermentirane hrane općenito podržava zdravlje crijeva. Unosi više zdravih bakterija i pomaže u zaštiti od disbioze, što je neravnoteža između dobrih i loših crijevnih bakterija.
Tradicionalno proizvedeni kefir može sadržavati različite vrste i broj probiotika u usporedbi s komercijalno proizvedenim kefirom.
Regulacija šećera u krvi
Pijenje kefira može poboljšati glikemijsku kontrolu (kontrolu nivoa šećera), što bi moglo biti posebno korisno za osobe s visokim nivoom šećera u krvi, poput osoba s dijabetesom tipa 2.
Ljudi koji piju kefir mogu osjetiti značajno smanjenje nivoa šećera u krvi i inzulina natašte u usporedbi s ljudima koji ga ne piju.
Hrana bogata probioticima, poput kefira, može pomoći u održavanju zdravog nivoa šećera u krvi putem nekoliko mehanizama.
Na primjer, kefir može zaustaviti proizvodnju upalnih proteina koji mogu uništiti beta stanice, stanice u gušterači koje proizvode inzulin. Ovaj hormon kontroliše nivo šećera u krvi.
Kefir je također dobar izvor proteina. Proteini povećavaju proizvodnju hormona sitosti i usporavaju probavu, kao i oslobađanje glukoze u krvotok.
Zdravlje kostiju
Vašem tijelu su potrebne određene hranjive tvari za održavanje kostiju. Mliječni proizvodi, poput kefira, osiguravaju nekoliko tih hranjivih tvari, uključujući proteine, kalcij, fosfor i magnezij.
Povećanje unosa ovih hranjivih tvari može pomoći u sprječavanju osteoporoze, stanja u kojem kosti postaju slabe i sklonije prijelomima.
Konzumiranje kefira također može pomoći u sprječavanju gubitka koštane mase, potaknuti stvaranje kostiju i poboljšati mineralnu gustoću kostiju.
Nutritivne vrijednosti kefira
Nutritivni sadržaj kefira varira ovisno o faktorima kao što su postotak masti i dodatak voća, aroma i dodanog šećera.
Jedna šolja običnog kefira s niskim udjelom masti sadrži: 104 kalorije, devet grama proteina, 2, 48 grama masti i 12 grama ugljikohidrata. Pritom sadrži i kalcij, fosfor, selen, cink, vitamine A i B12.
Šta trebate znati prije nego što počnete piti kefir
Kefir je mliječni proizvod pa nije pogodan za osobe alergične na mliječne proizvode.
Budući da je kefir fermentirani mliječni proizvod, prirodno ima manje laktoze od nefermentiranih mliječnih proizvoda. Ipak, sadrži nešto laktoze pa bi osobe osjetljive na laktozu trebale izbjegavati kefir ili kupovati kefir bez laktoze.
Mliječni kefir nije prikladan za one koji se pridržavaju veganske prehrane. Kefirni proizvodi na bazi kokosa ili zobi prikladne su biljne alternative.
Neke vrste kefira sadrže dodani šećer. Prehrana s visokim udjelom šećera povezana je s određenim zdravstvenim stanjima, uključujući bolesti srca i masnu bolest jetre.
