Ovaj dugoočekivani korak dolazi nakon neuspjelih pokušaja kotiranja u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji uslijed strogih regulatornih nadzora.
Shein navodi da će ponuditi gotovo 280 miliona dionica po cijeni između 47,60 i 49,50 hongkonških dolara.
Ovu Inicijalnu javnu ponudu podržavaju giganti s Wall Streeta poput Goldman Sachsa, Morgan Stanleya i JP Morgana.
Ukoliko se dionice prodaju po najvišoj predviđenoj cijeni, ukupna vrijednost Sheina bila bi procijenjena na blizu 27 milijardi dolara. Ipak, to predstavlja ogroman pad u odnosu na vrtoglavih 100 milijardi dolara na koliko je kompanija procijenjena tokom privatnog prikupljanja sredstava 2022. godine.
Ovaj pad vrijednosti direktno odražava slabiji rast prodaje i sve veće operativne troškove.
Finansijski izvještaji pokazuju da se kompanija trenutno suočava s ozbiljnim izazovima na globalnom tržištu.
U prva tri mjeseca ove godine Shein je izgubio 99 miliona dolara, što je ogroman pad u poređenju s neto prihodom od 395 miliona dolara u istom periodu prošle godine.
Prodaja je usporila nakon što je ukinuto izuzeće od uvoznih carina na mala pakovanja u SAD-u. Iz Sheina poručuju da razmatraju povećanje cijena na američkom tržištu kako bi nadoknadili troškove.
Kompanija ističe da su dešavanja i rat u Iranu negativno utjecali na potražnju, povećali troškove i izazvali kašnjenja u isporukama.
Od svog osnivanja 2008. godine, Shein je izrastao u jednog od najvećih svjetskih trgovaca, čiji su prihodi daleko nadmašili konkurente poput H&M-a i Zare. Krajem marta 2026. godine, kompanija je imala 281 milion aktivnih kupaca, bilježeći rast od preko 16% u odnosu na prethodnu godinu, s više od milijardu realizovanih narudžbi.
Međutim, mračna strana njihovog poslovnog modela i dalje privlači pažnju. Poslovanje zasnovano na ultrajeftinoj odjeći suočava se sa stalnim optužbama za negativan utjecaj na okoliš i korištenje prisilnog rada u kineskim fabrikama.
Iako iz Sheina tvrde da imaju “nultu toleranciju prema prisilnom radu”, upravo je odbijanje kompanije da transparentno odgovori na pitanja o lancu snabdijevanja bio ključni razlog propadanja prethodnih pokušaja izlaska na berzu.
