Niz je uslova koje bi BiH trebala ispuniti kako bi postepeno dobijala novac za Plan rasta, ali na prvom mjestu je potrebno imenovanje pregovarača BiH sa EU kako bi dobili početnih 60 miliona eura.
Nakon što SNSD nije uspio imenovati Anu Trišić-Babić za pregovarača, njihovi ministri nisu dozvolili da bude izabran bilo ko drugi. To je, između ostalog, dovelo do zastoja u prvoj tranši novca iz Plana rasta. Kako bi se opravdali, političari iz RS-a pokušavaju ubijediti javnost da nismo ništa izgubili.
Premijer RS-a Savo Minić i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić prednjače u ovim izjavama, gdje predstavljaju Plan rasta kao kreditna sredstva koja će se morati vraćati.
“Laž je da su sredstva iz Plana rasta besplatna jer se jedan dio mora vratiti, a način kako će se trošiti određuje Evropska komisija. To su sredstva kojima oni nas zadužuju i kažu nam koje projekte moramo raditi. U javnosti se pokušava objasniti da je Plan rasta blizu milijardu, o tome kako treba da se podijele narodu i da niko nema nikakvih obaveza. To je 700 miliona evra kredita, a 270 do 280 miliona su grantovi”, rekao je Amidžić 18. augusta za RTRS.
U ocjenama mu se pridružio Minić, također prije nekoliko dana.
“Više od 70 posto tih sredstava su kreditna i EU uslovljava na koje projekte se može trošiti. Kada vidite tu milijardu, njenu strukturu, obaveze i kako morate realizovati ta sredstva, shvatite da je to sve skupa bilo u najavi jedno šarenilo koje apsolutno nije tako”, rekao je Minić također 18. augusta.
Delegacija EU u BiH o činjenicama vezanim za Plan rasta
Nakon ovakvih izjava, Klix.ba je kontaktirao Delegaciju EU u BiH kako bi razjasnili detalje o novcu koji bi trebali dobiti iz Plana rasta.
Iz Delegacije EU navode kako su ova sredstva značajna prilika za BiH, ali i da postoji rizik da zbog neodgovornosti vlasti u našoj zemlji ove godine bude izgubljeno 373,9 miliona eura iz sredstava dodijeljenih za BiH u okviru Plana rasta, povrh prošlogodišnjeg smanjenja od 108 miliona eura.
“Finansijska sredstva koja je EU stavila na raspolaganje predstavljaju kombinaciju bespovratnih sredstava i izuzetno povoljnih kredita koji bi građanima donijeli konkretne koristi poput izgradnje modernih cesta, unapređenja energetske infrastrukture, poboljšanja digitalne povezanosti i otvaranja novih radnih mjesta. Mjere iz Reformske agende BiH, od čije provedbe zavisi dodjela ovih sredstava, direktno podržavaju korake kojima se osigurava napredak na evropskom putu i poboljšava kvaliteta života u oblastima kao što su digitalizacija, poslovno okruženje, energetska tranzicija, obrazovanje i vještine te vladavina prava”, naveli su u odgovoru.
Dalje su istakli da navodi poput onih koji su iznijeli Minić i Amidžić nisu tačni.
“Obim finansijskih sredstava dostupnih Bosni i Hercegovini je značajan i ne treba ga potcjenjivati. Primjera radi, samo komponenta bespovratnih sredstava u iznosu od 280,3 miliona eura odgovara približno jednoj trećini godišnjeg budžeta institucija BiH, dok su uslovi kreditiranja znatno povoljniji od onih po kojima se BiH u posljednje vrijeme zaduživala na komercijalnim tržištima”, ističu iz ove institucije EU.
Iz Delegacije EU također kažu da o načinu na koji će Bosna i Hercegovina koristiti sredstva iz Plana rasta ne odlučuje Evropska komisija.
“Nakon provedbe usaglašenih reformi, polovina sredstava koja bi Bosna i Hercegovina primila bila bi direktno uplaćena u trezor BiH, a potom raspoređena u skladu s odlukama nadležnih organa. Kontrola javne potrošnje ostala bi u rukama nadležnih domaćih organa, uz obavezu da se sve nepravilnosti direktno prijave Komisiji. U tom pogledu, BiH bi, jednako kao i ostali partneri sa Zapadnog Balkana, imala tretman sličan državi članici Evropske unije”, pojasnili su.
Dalje kažu da bi dio sredstava bio namijenjen podršci strateškoj infrastrukturi kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
“Od 2009. godine EU je kroz WBIF osigurala više od milijardu eura bespovratnih sredstava za više od 30 infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini koji dokazano donose koristi građanima, uključujući dionice autoceste na Koridoru 5C, vjetroelektrane, projekte unapređenja energetske efikasnosti, sisteme vodosnabdijevanja i postrojenja za upravljanje otpadom”, objasnili su iz Delegacije EU.
Čak i ove prioritete, kako su posebno naglasili, ne određuje Evropska komisija, već Bosna i Hercegovina. Navode da projekte u okviru WBIF-a direktno predlažu domaće vlasti, a njihova ocjena se vrši na transparentan način i na osnovu objektivnih kriterija, uključujući sveobuhvatne analize troškova i koristi.
“Međutim, budući da je riječ o novcu poreskih obveznika EU, primjenjuju se standardni i opravdani mehanizmi zaštite. Iako prioritete i dalje utvrđuju domaće vlasti, projekti koji povećavaju zavisnost od fosilnih goriva više ne ispunjavaju uslove za finansiranje, u skladu s obavezujućim ciljem EU da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. Postizanje klimatske neutralnosti zajednički je cilj svih zemalja na putu pristupanja i, kako su pokazali ekstremni toplotni talasi ovog ljeta, sve urgentnija realnost širom Evrope”, istakli su.
Na kraju odgovora na upit Klix.ba, iz Delegacije EU u BiH su pozvali sve institucionalne lidere i političke aktere u BiH da djeluju brzo i odlučno kako bi u potpunosti iskoristili mogućnosti koje pruža Plan rasta, u korist građana koje predstavljaju, te ostvarili napredak u evropskim integracijama, kao strateškom cilju zemlje.
