Iz Lindta su potvrdili da je opće poskupljenje od 11,8 procenata na nivou cijele grupacije bilo jedan od glavnih razloga smanjenja prihoda u prvoj polovini godine. Pad potražnje posebno je bio izražen na ključnim evropskim tržištima poput Velike Britanije, Njemačke i Švicarske.
Osim viših cijena, kompanija je za slabije rezultate okrivila pad turizma iz Azije i Bliskog istoka uslijed geopolitičkih nestabilnosti, što se direktno odrazilo na prodaju njihovih čokolada u bescarinskim zonama na aerodromima.
“Kao odgovor na reakciju tržišta, prilagodili smo cijene i pojačali marketinške aktivnosti u određenim regijama za drugu polovinu godine”, saopćeno je iz kompanije.
Iako su prihodi kompanije ukupno pali za 0,9 posto (u Evropi za 2,1 posto), stvarna količina prodate čokolade doživjela je drastičan pad od čak 7,5 procenata. Dobit prije oporezivanja smanjena je za 1,5 posto.
Prepoznatljivi Lindtovi zlatni uskršnji zečići s crvenom trakom i zvončićem ove godine su na mnogim policama ostali netaknuti jer su kupci na zrelim i na cijene osjetljivim tržištima odlučili potražiti jeftinije alternative.
Adalbert Lechner, izvršni direktor Lindta, poručio je da su već pokrenute mjere s ciljem oporavka obima prodaje u nastavku 2026. godine, kako bi se stvorili temelji za ponovni rast u 2027. godini.
Lindt nije jedini proizvođač koji se bori s rastućim troškovima.
Proizvođači čokolade širom svijeta suočavaju se s rekordnim cijenama sirovog kakaa, uzrokovanim ekstremnim sušama i padavinama u zapadnoj Africi gdje se uzgaja najveći dio ove sirovine.
Dok su se pojedini brendovi odlučili za drastično dizanje cijena, drugi su pribjegli takozvanoj “šrinkflaciji” – smanjivanju gramaže ili smanjenju udjela čistog čokoladnog sadržaja u proizvodima kako bi zadržali prividno iste cijene.
Prema posljednjim zvaničnim podacima, godišnji rast cijena čokolade i slatkiša iznosi skoro osam posto, što je višestruko iznad opće stope inflacije u većini evropskih zemalja.
