Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH ističu da je njihova isključiva nadležnost posredovanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu, dok za domaće tržište rada nadležnost imaju entitetski zavodi za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja.
“Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovanje obavlja putem međunarodnih ugovora i sporazuma koji nude pravnu sigurnost našim građanima, te na taj način niti jedan naš građanin za kojeg smo radili posredovanje nije bio izložen prevarama ili žrtva nekog fiktivnog zapošljavanja”, navode u odgovoru za Klix.ba.
Šta kažu brojke?
Agencija, inače, posreduje u zapošljavanju bh. državljana u Sloveniji i Njemačkoj.
Zapošljavanje za sva zanimanja u Sloveniji odvija se putem Agencije, dok je za Njemačku dogovoren sporazum za posredovanje samo osoba sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike.
“Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih te imaju prava na radu u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama”, navode iz Agencije.
Iz Agencije su nam dostavili podatke o broju zaposlenih državljana BiH u Sloveniji i Njemačkoj tokom 2024. i 2025. godine te do kraja marta 2026. godine.
Podaci za Sloveniju pokazuju da je u 2024. godini izdato
13.436 radnih dozvola, dok je istovremeno prestalo važiti njih
3.091.
U poređenju sa 2025. godinom, primijeti se blagi pad te je izdato
12.295 radnih dozvola, a prestala je važiti 2.461.
Do kraja marta 2026. godine izdate su 2.684 radne dozvole za rad u Sloveniji, dok ih je prestalo važiti 489.
Kada je riječ o Njemačkoj, brojke su znatno niže pa su tako u 2024. godini izdate 223 radne dozvole, dok je u 2025. godini ta brojka iznosila 64.
Prema dostupnim podacima, do kraja aprila 2026. godine izdato je 10 radnih dozvola za rad u Njemačkoj.
Zabrinjavajući trend
Odliv radne snage je zabrinjavajući, posebno kada uzmemo u obzir činjenicu da je u toku dvije godine i tri mjeseca čak 28.415 radnika iz BiH otišlo u Sloveniju.
Osim konobara, trgovaca i radnika u građevinarstvu, BiH se suočava s velikim nedostatkom medicinskih radnika, a njih 297 je putem Agencije otišlo u Njemačku za dvije godine i četiri mjeseca.
Brojke odlaska bh. državljana u inostranstvo zbog posla su velike. Samo u Hrvatskoj naši državljani uvijek budu pri vrhu liste stranih radnika, a bude ih nekoliko desetina hiljada.
“Trenutni pokazatelji su da je nivo posredovanja u Sloveniji na tragu prošle godine, ali ipak sa jednim blagim trendom pada, dok u Njemačkoj u posljednjim godinama imamo izraženiji trend pada posredovanja. Razlog za to je inflacija cijena nekretnina i nemogućnost pronalaska smještaja”, kažu iz Agencije.
U dosadašnjem toku realizacije Sporazuma o zapošljavanju državljana BiH u Sloveniji najviše su se tražili radnici iz BiH sa sljedećim zanimanjima: vozači, varioci, armirači, zidari, bravari, fasaderi, elektroinstalateri, pomoćni građevinski radnici i sl.
S druge strane, kao što je navedeno, posredovanje za Njemačku se vrši samo za osobe sa završenom srednjom medicinskom školom.
Razlozi zbog koji se radnici odlučuju za rad u inostranstvu su bolji uslovi rada i viša plata.
Kada je riječ o domaćem tržištu rada, najviše radnika nedostaje
u građevinskom sektoru i sektoru prerađivačke industrije.
