/
PAUL J. RICHARDS
Bosna i Hercegovina godinama se suočava s institucionalnim blokadama, političkim krizama i sve izraženijim društvenim podjelama. Uoči općih izbora zakazanih za oktobar, politička scena dodatno se zaoštrava, dok se istovremeno otvaraju pitanja funkcioniranja institucija, uloge međunarodne zajednice, problema deponije Uborak i odnosa društva prema suočavanju s prošlošću.
O tim temama u programu N1 govorio je novinar Emil Karamatić, koji smatra da institucionalna kriza u Bosni i Hercegovini nije izuzetak, već ustaljeni model političkog djelovanja.
“Kriza je postala način upravljanja državom”
Govoreći o višegodišnjim blokadama rada državnih institucija, Karamatić je rekao da se isto pitanje postavlja već tri decenije.
“Istu političku krizu pratimo više od trideset godina. Kriza je postala način funkcioniranja ove države, odnosno način opstanka politika koje su na vlasti još od rata”, rekao je.
Smatra da upravo održavanje stalne političke napetosti omogućava opstanak istih političkih struktura.
“Te politike mogu opstati samo kroz krizu. To im, prije svega, omogućava međunarodna zajednica i Vijeće za provedbu mira”, naveo je.
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina već tri decenije živi u neprekidnoj institucionalnoj krizi iz koje se ne pronalazi izlaz.
“Kao da neprestano tinja požar iz kojeg izlazi dim, a niko ne pronalazi rješenje kako da ga ugasi”, ocijenio je.
Kritika Dejtonskog sporazuma i uloge PIK-a
Komentirajući rasprave o izboru nasljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta, Karamatić smatra da se problemi ne mogu posmatrati odvojeno od načina na koji je uspostavljen poslijeratni politički sistem.
Ocijenio je da je ključna greška napravljena još prilikom implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer su, kako kaže, političkim strukturama koje su vodile zemlju tokom rata ostavljene mogućnosti da nakon rata grade mir.
Govoreći o Vijeću za provedbu mira (PIK), podsjetio je da okuplja 55 država i organizacija koje podržavaju mirovni proces u BiH, ali smatra da se u praksi sve svodi na odluke Sjedinjenih Američkih Država.
“Na kraju svi gledaju kakvu će odluku donijeti Sjedinjene Američke Države”, rekao je.
Dodao je kako smatra da je i koncept jednog visokog predstavnika bio pogrešno postavljen, te da Bosna i Hercegovina ni nakon tri decenije nije razvila političku kulturu koja bi omogućila normalno funkcioniranje demokratskih institucija.
“Mi smo ostali predpolitičko društvo. Demokratske procese imamo, ali kroz njih se provodi jedan oblik dugotrajnog totalitarizma”, ocijenio je.
“Politički sukobi služe za skretanje pažnje”
Govoreći o sve češćim sukobima među političarima i tenzijama koje obilježavaju rad institucija, Karamatić smatra da takve situacije nisu slučajne.
“Ti sukobi su instalirani. Oni su način funkcioniranja politike i služe za skretanje pažnje s mnogo važnijih stvari koje se u međuvremenu rade”, rekao je.
Dodao je da se građani često fokusiraju na politički spektakl, dok se, kako tvrdi, u pozadini donose odluke ili realiziraju finansijski procesi koji tek kasnije postanu vidljivi javnosti.
“Praviti cirkus u parlamentima omogućava da se u pozadini odrade neke druge stvari koje su korisne onima koji su na vlasti”, smatra Karamatić.
Uborak je posljedica, a ne uzrok problema
Govoreći o deponiji Uborak kod Mostara, Karamatić je istakao da problem ne traje od jučer i da odgovornost ne snose isključivo vlasti.
Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja činjenica da u Bosni i Hercegovini još uvijek nije razvijena kultura razvrstavanja otpada.
“Na istom mjestu završavaju plastika, staklo i biorazgradivi otpad. To pokazuje da kao društvo nismo usvojili osnovne principe upravljanja otpadom”, rekao je.
Istakao je da su vlasti propustile kroz obrazovni sistem educirati generacije o pravilnom razvrstavanju otpada, ali i da građani snose dio odgovornosti.
Podsjetio je da su mnoge evropske države taj problem riješile jednostavnim sistemom odvojenog prikupljanja otpada, što Bosna i Hercegovina nikada nije ozbiljno primijenila.
Kao dodatni problem naveo je i činjenicu da su u blizini deponije građeni stambeni objekti.
“Uborak nije uzrok. On je posljedica svega što smo radili pogrešno – od loše politike, preko neadekvatnog obrazovanja, do našeg odnosa prema okolišu”, poručio je.
“Negiranje genocida je dodatni zločin”
Uoči obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici, Karamatić je ocijenio da Bosna i Hercegovina nije napravila značajan iskorak u suočavanju s prošlošću.
Smatra da političke elite i dalje koriste ratne teme za prikupljanje političkih poena, umjesto da rade na pomirenju i obrazovanju novih generacija.
“I dalje je lakše dobiti izbore prebrojavanjem mrtvih nego brigom o živima”, rekao je.
Naglasio je da genocid u Srebrenici ne smije biti zaboravljen te da odgovorni moraju priznati ono što se dogodilo.
“Negiranje genocida je dodatni genocid. Negiranje zločina je novi zločin”, poručio je.
Karamatić smatra da bi Bosna i Hercegovina jednog dana trebala imati zajednički spomenik svim žrtvama rata i zajednički dan žalosti posvećen svim stradalima, uz uvjerenje da bi tek tada društvo moglo napraviti stvarni iskorak ka pomirenju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Pratite nas na društvenim mrežama
