Ova zaljevska država, koja je odigrala ključnu posredničku ulogu u višemjesečnim tajnim i javnim pregovorima, izrazila je veliki optimizam da će ovaj sporazum okončati dugogodišnje sukobe i donijeti trajnu stabilnost na Bliski istok.
Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari, izjavio je na konferenciji za novinare u Dohi da se njegova zemlja nada da će sporazum konačno odblokirati ključne pomorske puteve i omogućiti normalizaciju tržišta energenata.
Jedan od primarnih ciljeva ovog sporazuma, s tačke gledišta Dohe, jeste hitno osiguravanje slobodne plovidbe u regionu, što direktno utiče na globalnu ekonomiju.
“Nadamo se da će Memorandum o razumijevanju pomoći u otvaranju plovidbe u Hormuškom moreuzu kako bi Katar mogao nesmetano nastaviti isporučivati tečni prirodni plin zemljama kojima je to prijeko potrebno”, poručio je Al-Ansari, potvrdivši da će delegacija Katara u petak prisustvovati formalnoj ceremoniji potpisivanja u Švicarskoj.
Prema tvrdnjama Katara, pregovori su bili izuzetno kompleksni, a sporazum koji će biti potpisan u petak tek je početak dugotrajnog procesa.
Glavne i najteže tačke o kojima su pregovarale američka i iranska delegacija uključuju paktove o nenapadanju i uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa u regiji, pitanje nuklearnog programa i kontrolu obogaćivanja uranijuma, pitanje raketnog naoružanja
i balističkih programa Irana te status nedržavnih oružanih grupa na Bliskom istoku.
“Sada smo na pravom putu ka regionalnoj sigurnosti. Očigledno je da pred nama stoji mnogo izazova, ali iskoristimo ovo kao trenutak za optimizam. Razgovaramo o pitanjima koja su decenijama bila kamen spoticanja u regiji i ona se neće riješiti za samo nekoliko dana”, upozorio je Al-Ansari.
Glasnogovornik Al-Ansari je potvrdio da njegova zemlja ne odustaje od napora da se osigura potpuna provedba sporazuma o prekidu vatre u Pojasu Gaze.
Situacija na tom frontu je i dalje kritična. Katarske vlasti su upozorile da je u izraelskim napadima na Gazu poginulo skoro 1.000 Palestinaca otkako je u oktobru prošle godine postignuto deklarativno “primirje”, što dodatno komplikuje ionako zapaljivu situaciju na Bliskom istoku i zahtijeva hitnu reakciju međunarodne zajednice.
